Ugrožena sloboda i nezavisnost novinara na Zapadnom Balkanu | Politika | DW | 28.02.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ugrožena sloboda i nezavisnost novinara na Zapadnom Balkanu

Koliko su sigurni novinari u zemljama Zapadnoga Balkana i kako se hvataju u koštac s pitanjima novinarske etike, bile su teme konferencije o slobodi medija na Zapadnome Balkanu koju je u Beču organizovao OSCE.

Konferencija o slobodi medija na Zapadnome Balkanu okupila je vodeće novinare i medijske stručnjake iz regiona

"Konferencija o slobodi medija na Zapadnome Balkanu okupila je vodeće novinare i medijske stručnjake iz regiona"

Austrija, koja ove godine predsjedava OSCE-om, posvećena je poboljšanju medijskih sloboda na Zapadnom Balkanu, istakao je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz, dok se njegov bosanskohercegovački kolega Igor Crnadak osvrnuo na neriješeno pitanje javnog servisa u Bosni i Hercegovini i istakao da on treba stajati na usluzi svim građanima u zemlji što, po njegovim riječima, trenutno nije slučaj.

Povjerenica OSCE-a za medije Dunja Mijatović u izjavi za DW ističe da je ovo bio dobar trenutak da se sazove konferencija o stanju u medijima na Zapadnome Balkanu, posebno o pitanju poštovanja ljudskih i profesionalnih prava novinara: „Slika medijskih sloboda na Zapadnome Balkanu je siva. Već dugo vremena ljudska prava su ovdje stavljena pod tepih. O ljudskim pravima novinara ne govori se mnogo, a prioritet se stavlja na one teme koje su važne za pristup Evropskoj uniji. To ima veliki efekt na slobodu izražavanja i slobodu medija uopće“, kritizira Mijatović i ističe da sudovi u regionu ne razjašnjavaju na zadovoljavajući način napade na novinare čija je sigurnost ugrožena.

Ljudska prava novinara i istraživačko novinarstvo na Zapadnome Balkanu i dalje su ugroženi, ističe povjerenica za slobodu medija OSCE-a Dunja Mijatović

"Ljudska prava novinara i istraživačko novinarstvo na Zapadnome Balkanu i dalje su ugroženi, ističe povjerenica za slobodu medija OSCE-a Dunja Mijatović"

Zapadni Balkan prema predstavnici OSCE-a za slobodu medija i dalje ima problema s iskonskim, hrabrim i istraživačkim novinarstvom. „Istraživačko novinarstvo je u opasnosti na Zapadnom Balkanu, ali ne samo tu, nego i šire“, kaže Dunja Mijatović za DW i potcrtava da su novinari u regionu i dalje suočeni s pritiskom – nekada sofisticiranim, a nekada i vrlo direktnim. „Posebno su zabrinjavajući napadi na novinarke i mlade blogerke koje čak dobivaju prijetnje smrću“, kaže OSCE-ova povjerenica za slobodu medija. Vlasti, međutim, rade malo kako bi ove napade ispitali.

Kao pozitivnu činjenicu Mijatović, ipak, ističe da Austrija kao predsjedavajuća OSCE-om u ovoj godini pridaje posebnu pažnju medijskim slobodama u regionu. „Mislim da će preporuke s ove konferencije imati odjeka u redovnom godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku Zapadnog Balkana prema članstvu u Uniji“, optimistična je Mijatović koja ističe da se o medijskim slobodama i nezavisnosti medija u regionu mora stalno govoriti.

Zabrinjavajuće tendencije

Uvodničar konferencije bio je beogradski dopisnik Neue Zürcher Zeitunga Andreas Ernst. U svome izlaganju Ernst se osvrnuo ne samo na Balkan, već i na zabrinjavajuće procese po slobodu medija u Evropi ili u SAD nakon dolaska Donalda Trumpa na vlast: „Trump je nedavno pojedine medije u SAD-u okarakterizirao kao neprijatelje američkog naroda. Zamislite da se ovakva situacija dogodi u Srbiji“, zapitao se Ernst. Po njemu slobodno i nezavisno novinarstvo u zemljama Zapadnoga Balkana uglavnom održavaju male redakcije i portali, dok javni servis ni dalje nije uspio da se od državnog radija i televizije pretvori u medij koji je zaista javan i stoji na usluzi svim građanima.

S ovom Ernstovom ocjenom ne slaže se u potpunosti glavni i odgovorni urednik portala Buka iz Banja Luke, Aleksandar Trifunović: „Slobodno i nezavisno novinarstvo u Bosni i Hercegovini nije samo ograničeno na medijske formate poput portala: angažiranih novinara ima u svim medijima“. Trifunović se ipak slaže da se u većim i finansijski stabilnijim medijima u Bosni i Hercegovini ima manje nezavisnog i kritičkog izvještavanja. Oni novinari koje se prema Trifunoviću odluče pisati istinu na meti su zastrašivanja, između ostaloga i njegov portal: „Na prste jedne ruke možete izbrojati novinare i redakcije kojima je u Bosni i Hercegovini ugrožena sigurnost. Ti novinari i te redakcije nisu izabrali da budu portparoli politike“, kategoričan je Trifunović. Većina novinara u BiH kalkulira i izbjegava pisati istinu, jer u onome trenutku u kojem se odlučiti saopćiti istinu, tek tada će sebi stvoriti problem, kaže glavni i odgovorni urednik portala Buka za DW.

Paralelna istina

Trifunović: Većina novinara u BiH kalkulira i izbjegava pisati istinu

Trifunović: "Većina novinara u BiH kalkulira i izbjegava pisati istinu"

Poseban panel na konferenciji bio je posvećen pitanjima etike u novinarstvu. Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini, kritizirala je prečesto tematiziranje mogućnosti novog rata u pojedinim bh. medijima posljednjih mjeseci koje je među stanovništvom generiralo dodatni strah od obnavljanja sukoba u toj zemlji. Marija Šajkaš, novinarka iz Srbije, osvrnula se na konzumiranje medija u toj zemlji: „Obični građanin Srbije svoje političko mišljenje često formira ovlaš pogledajući naslove dnevne štampe na kioscima“, istakla je te se osvrnula na sve češća kršenja principa novinarske etike u zemlji. 2016. godine zabilježeno je oko 2.000 dodatnih slučajeva u ovoj oblasti. Šajkaš se također osvrnula na ratnohuškačke naslove srbijanskih tabloida te na stvaranje tzv. paralelnih narativa i tzv. post-istine u slučaju difamiranja protivnika srbijanskog premijera Vučića na primjeru dnevnoga lista Informer.

Austrijsku posvećenost pitanju slobodi medija istakao je Florian Raunig, direktor Austrijskog taskforcea u godini predsjedavanja OSCE-om, zaključujući konferenciju o slobodi medija: „Sloboda izražavanja je prioritet austrijskog predsjedavanja OSCE-om, a ova konferencija bila je prilika da se novinarima iz regionastvori platforma za razmjenu iskustava", kaže Raunig.

 

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.