Ubojstva po nalogu tajnih službi: diletantizam ili slanje poruke? | Politika | DW | 19.10.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Ubojstva po nalogu tajnih službi: diletantizam ili slanje poruke?

Slučajevi Džamala Kašogija i Sergeja Skripalja pokazuju: tajne službe svoje operacije vode sve otvorenije. Je li to nesposobnost ili dio strategije. Mišljenja stručnjaka se uglavnom podudaraju.

Slučajeva je sve više: Džamal Kašogi, Segej Skripalj, otmica jednog vijetnamskog biznismena usred Berlina ili otvoreno ubojstvo brata sjevernokorejskog diktatora. Stječe se dojam da tajne službe diljem svijeta sve manje pozornosti obraćaju pridjevu u svom nazivu. Akcije su sve manje tajne, a sve više vidljive za javnost.

Erich Schmidt-Eenboom | Talkshow maybrit Illner (picture-alliance/dpa/Eventpress)

Erich Schmidt-Eenboom, ekspert za tajne službe

„Vlažne stvari su sve češće", kaže za DW stručnjak za tajne službe Erich Schmidt-Eenboom. Termin „vlažne stvari" je pojam koji je koristio KGB i označava akcije u kojima bi mogla ili trebala poteći krv. Kao rez u odnosu prema javnosti tajnih službi Schmidt-Eenboom spominje 2006. i ubojstvo bivšeg ruskog agenta Aleksandra Litvinjenka u Londonu. Bivši agent je ubijen polonijem i kratko prije smrti je dao intervju u kojem je dao do znanja da zna tko ga namjerava ubiti. Litvinjenko je kasnih devedesetih bio zadužen za istragu korupcije unutar FSB-a, organizacije koja je naslijedila sovjetsku tajnu službu KGB. Na čelu FSB-a u to vrijeme bio je Vladimir Putin. U nemilost je pao kada je ukazao na korupciju unutar službe, a uhićen je nakon što je objavio detalje ubojstva oligarha Borisa Berezovskog. Preko Turske mu je uspio bijeg u Veliku Britaniju. Njegovo ubojstvo do dan danas u potpunosti nije razjašnjeno, no Schmidt-Eenboom naslućuje rusku tajnu službu iza ovog slučaja.

Jahresrückblick November 2006 Großbritannien Alexander Litwinenko im Krankenhaus in London (AP)

Ljekari su se 23 dana borili da spase život Aleksandra Litvinjenka

Jesu li tajne službe postale šlampave?

Sličan rukopis se može pročitati i u slučaju bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripalja koji je zajedno sa svojom kćeri otrovan u engleskom Salisburyju u ožujku ove godine. Oboje su preživjeli napad otrovom kojim se služila sovjetska tajna služba.

O slučaju je brujala cijela svjetska javnost mjesecima. Ne baš povoljno za jednu tajnu službu. No je li riječ o šlampavosti ili proračunatom postupku? „Zaista je u posljednje vrijeme vidljiv trend po kojem se tajne službe više uopće ne skrivaju kao nekad kada su ubojstva bila zamaskirana u automobilske nesreće. Izgleda kao da se tajne službe više uopće ne srame", kaže Wolfgang Krieger, profesor na Sveučilištu u Marburgu i međunarodno priznati stručnjak za tajne službe.

Doppelagent Sergei Skripal und Tochter (picture-alliance/Globallookpress)

Sergej Skripalj i njegova kćerka Julija uspjeli su preživjeti

Rusi ne poznaju milosti za izdajnike

Skripalj je djelovao kao agent ruske obavještajne službe GRU, ali je istodobno radio i za britansku MI6. 2004. je Skripalj u Rusiji osuđen na 13 godina zatvora zbog veleizdaje. U sklopu jedne razmjene je 2010. izišao iz zatvora i zatražio azil u Velikoj Britaniji. Za Kriegera je slučaj Skripalj jasan i dobro se uklapa u sovjetsko-rusku tradiciju obračuna s odmetnicima. Razlika je u tomu što se nekad sve odvijalo u tajnosti. „Imamo još slučajeve iz tridesetih godina prošlog stoljeća kada su odmetnici padali s balkona, najvjerojatnije uz nečiju pomoć", kaže Krieger.

Skripalj pripada u tu kategoriju, a Schmidt-Eenboom smatra da je on i dalje radio za MI6 i pridonio otkrivanju ruskih agenata u Češkoj i Estoniji. „On je i dalje bio vrlo aktivan za zapadne službe što se bivšim kolegama kod kuće nije nimalo svidjelo", kaže Schmidt-Eenboom. Aleksander Gusak, Litvinjenkov bivši šef je u razgovoru za New York Times ovako objasnio doktrinu ruskih tajnih službi. „Ja sam odrastao sa sovjetskim idealima. Na izdajnika pljuneš, uhvatiš ga, streljaš ga ili objesiš i na kraju mu se pomokriš na grob." Rusko-britanski odnosi na razini tajnih službi su posebno napeti i zbog toga što je većina zapadnih tajnih službi nakon implozije Sovjetskog Saveza smanjila svoje aktivnosti na istoku. S izuzetkom Velike Britanije. Dobrim odnosima sigurno ne doprinosi ni činjenica da se mnogi oligarsi rado nastanjuju u Londonu i ovdje troše svoj novac zarađen u Rusiji.

Jamal Khashoggi (picture-alliance/AP Photo/V. Mayo)

Već dva tjedna pokušava se otkriti šta se točno desilo sa Kašogijem

Objašnjenje iz Rijada nije posebno uvjerljivo

Za Kriegera slučaj Kašogi je sličan slučaju Skripalj. „Kašogi je bio dio najužeg sigurnosnog aparata Saudijske Arabije. U tom smislu je i on neka vrsta otpadnika", kaže Krieger. Kašogi je nestao prije dva tjedna, a turske vlasti sumnjaju da ga je egzekutirala četa specijalaca koja je u tu svrhu došla u Tursku. „Znakovito je to što je u timu koji je ‚obrađivao' Kašogija bio i jedan liječnik. Znamo još iz Guantanama da je prilikom mučenja uvijek prisutan jedan liječnik", kaže Schmidt-Eenboom.

Bilo da se radi o specijalnim, lako prepoznatljivim otrovima poput slučaja Skripalj ili djelovanju uz kontrolne kamere turskih vlasti, kao što je to bio slučaj s Kašogijem, tajne službe kao da posvuda ostavljaju svoje posjetnice.

Michael Mueller, stručnjak za tajne službe i publicist, ne vjeruje da se radi o diletantizmu. „Tajne službe ne djeluju diletantski. Tu se radi o poruci svima koji bi pokušavali slično: Mi to možemo i mi to činimo. I nitko nas ne može zaustaviti."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije