Ubica iz Vircburga ide na psihijatriju

Abdirahman A.J. (24) je u pritvoru otkako je krajem juna u tržnom centru i pješačkoj zoni Vircburga nožem usmrtio tri žene i ranio četvoro ljudi. Od tada traju debate da li je Somalijac, koji je stigao kao izbjeglica u Njemačku prije šest godina, počinio nedjelo iz političkih motiva ili je psihički labilan.

Prema pisanju Zidojče cajtunga, u utorak (20. jul) je istražni sudija odobrio zahtjev tužilaštva da ubica bude prebačen u psihijatrijsku kliniku. Tužilaštvo u Minhenu je to tražilo jer je napadač tokom nedjela bio „u stanju neuračunljivosti ili smanjene uračunljivosti".

U takvim slučajevima je prebacivanje u psihijatrijsku ustanovu jedini način da počinilac ostane pod ključem.

- pročitajte još: Troje mrtvih u napadu nožem u Würzburgu

Prema riječima advokata kojeg je A.J. dobio po službenoj dužnosti, napadač je satima nakon nedjela bio „u drugom svijetu", kao „odsutan duhom", i sa njim se nije moglo komunicirati. A.J. je navodno pričao sam sa sobom, često i urlao. Psihijatrijsko vještačenje tek treba da bude završeno.

Službenici bavarskog Kriminalističkog zavoda su proteklih sedmica ispitivali da li je Abdirahman A.J. bio islamista ili psihički bolestan. Bilo je naznaka kombinacije ta dva faktora. Jer, navodno je jedan svjedok čuo kako ubica izgovara „Alahu akbar", a u prvom ispitivanju u bolnici rekao je policiji da je to bio njegov „džihad".

Ipak, istražitelji nisu našli ništa sumnjivo u telefonu i okruženju počinioca. Razgovori sa njegovom majkom koja živi u Somaliji i bivšom ženom takođe ukazuju da čovjek nije islamistički ekstremista.

Osjetljivo pitanje

Kako je poslije napada pisao Zidojče cajtung, pitanje je teško i visoko politizovano: „Šizofren čovjek može biti i islamista, a ekstremista može biti neuračunljiv. Tamo gdje su razgraničenja teška, tužioci govore o snopu motiva. Ali, za policijsku statistiku je potrebno jasno da ili ne: da li je nedjelo politički motivisano?"

Pitanje se uvijek iznova postavljalo od izbjegličkog talasa, kada je i islamistički terorizam stigao u Njemačku. Jer, postoji bojazan da će stigma pasti na sve muslimane kada se govori o islamizmu. I obratno, da će pojaviti optužbe za zataškavanje ukoliko se islamizam ili desni radikalizam kriju iza psihičkih tegoba.

Počelo je ljeta 2016. godine nakon dolaska više od milion izbjeglica. I to baš u Vircburgu, kada je maloljetni Pakistanac u vozu sjekirom ranio jednu porodicu iz Hongkonga. Policija je ubila napadača.

Par dana kasnije, psihički labilni Sirijac u Anzbahu aktivirao je bombu koju je sam napravio i uspio da ubije jedino sebe. Iako potvrđeno bolestan, bio je u kontaktu sa islamistima koji su mu putem četa objasnili kako da izvede napad.

Desničarski pokolji

Takođe u julu 2016. jedan 18-godišnjak iranskog porijekla preko lažnih naloga na Fejsbuku pozivao je klince stranog porijekla u Olimpijski tržni centar u Minhenu – tamo je ubio devetoro njih, a onda i sebe. Na snimku se čulo da ih psuje kao „Kanake", što je pogrdni izraz za strance. Ubica je bio teško psihički bolestan i ranije maltretiran u školi. Tek tri godine kasnije ovaj pokolj je priznat kao „osveta iz desničarske orijentacije".

Ili Tobijas Ratjen, masovni ubica iz Hanaua kod Frankfurta, koji je za sobom ostavio obimno svjedočanstvo poremećaja. Na 24 stranice manifesta je pisao kako mu neka misteriozna tajna služba čita misli i krade ideje, da je on smislio da Jirgen Klinsman postane fudbalski selektor Njemačke, da milijarder dođe na vlast u SAD pod sloganom America First, da su u njegovoj glavi nastale zamisli za drugi deo filma Niske strasti ili serija Bekstvo iz zatvora i Vikinzi. Ali i da svet treba očistiti od nižih rasa.

- pročitajte još: Islamisti u Njemačkoj: Napadi mogući u svakom trenutku

Ratjen je u februaru prošle godine svoje žrtve pronašao u dva šiša-bara. Devetoro mladih ljudi je pobijeno, svi su bili stranog porijekla, među njima i jedan mladić porijeklom iz Bosne i Hercegvoine. Onda je ubio svoju majku i sebe. I to je zlodelo tek naknadno svrstano u desničarski terorizam.

Zaustavili ga prolaznici

Napad od 25. juna u Vircburgu počeo je kada je Abdirahman A.J. u tržnom centru uzeo kuhinjski nož sa sječivom od tridesetak santimetara i udario na žene koje su se tu zatekle. Napadač je tu došao bos, ali noseći medicinsku masku u skladu sa pandemijskim pravilima.

Krvavi pir je nastavio ispred tržnog centra, a na kraju su ga zaustavili prolaznici. To je snimljeno kamerama mobilnih telefona. Najhrabrije mu se suprotstavio jedan čovjek koji je vitlao ruksakom, držeći ubicu na odstojanju. Kasnije su mediji doznali da je taj čovjek Čija Rabieji (42), Kurd iz Irana, koji u Njemačkoj čeka odluku o azilu.

Abdirahman A.J. se od dolaska u Njemačku 2016. potucao po izbjegličkim domovima, a u posljednje vrijeme je živio u smještaju za beskućnike u Vircburgu. Nije mu odobren azil, ali jeste takozvana supsidijarna zaštita koja znači da može ostati u Njemačkoj jer je u njegovoj rodnoj Somaliji građanski rat.

U podebljem kartonu Abdirahmana A. J. nalazi se više prijava za agresivno ponašanje i prijetnje, jednom je vođena istraga zbog tuče. Policija ga je dvaput prisilno smještala u psihijatrijsku ustanovu. U januaru ga je jedan drugi izbjeglica, koji je sa njim bio u zavadi, optužio da je bio dijete-borac paravojske Al Šababa. Istraga nikuda nije odvela.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu