U ratu rođen P.E.N. | Panorama | DW | 25.09.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

U ratu rođen P.E.N.

Tog strašnog 31. oktobra 1992. godine, dok su granate zasipale Sarajevo, stvoren je PEN Centar BiH, danas dio velike porodice Međunarodne organizacije PEN-a.

default

"Možemo li se izvući iz tog sve dubljeg potonuća, pitao sam se tih prvih dana rata? Možemo li išta spasiti?“ prisjeća se svojih nedoumica akademik Zdenko Lešić i podsjeća da je ideja o osnivanju PEN-a BiH, zapravo došla od Muhameda Filipovića Tunje. „Preuzeo sam tu ideju da je realizujem kao tadašnji predsjednik Podružnice sarajevskih književnika. Znao sam da Filipović nije književnik, a njegova ideja je podrazumijevala da on bude i predsjednik budućeg PEN-a. Nismo se složili oko toga i on je naprosto ispao iz igre“, kaže Lešić i dodaje da su uprkos strašnim ratnim uslovima u kojima se rađao PEN, željeli svečanu atmosferu, pa je na osnivačkoj skupštini 31. oktobra, 1992. godine,  u „Holiday Inn-u“, koncert održala pijanistica Ljiljana Pećanac.

Zdenko Lesic und Ferida Durakovic Bosnien und Herzegowina

Zdenko Lesić i Ferida Duraković

 „Dok se hotel tresao od granata, mi smo slušali tu divnu muziku i ko zna šta smo mislili, toga se više ne sjećam... ali, znam da je taj koncert bio neka vrsta pokušaja da se mi vratimo civilizaciji. Imao sam jedan spisak od 36 pisaca, članova sarajevske Podružnice, 20 je uspjelo da stigne do hotela i to su oni koji su potpisali pristupnicu. PEN nas je okupio u vrijeme kad je svako od nas, u svom sokaku, u svojoj ulici, bio prepadnut ili izbezumljen“, kaže ovaj istaknuti bh. kritičar, esejist, prevodilac i romansijer.

Promijenjeni Sarajlija

Akademik Lešić ističe da danas, nažalost, imamo apsolutnu letargiju u oblasti kulture, ne samo zato što se intelektualna masa Sarajeva osula. Kao pomalo donkihotovski, ali prije svega kao hrabar čin, pominje gest direktora ARS AEVI-ja, Envera Hadžiomerspahića, koji na ulicama Sarajeva simbolički prosi za Muzej u kojem bi ova neprocjenjiva, vrijedna zbirka bila smještena. „Ono što obilježava ovaj trenutak kulture i jeste samo mogućnost nekog individualnog gesta, individualnog talenta koji može to da uradi, a što se tiče društva i njegovog odnosa prema kulturi, njih to ne zanima, ako pod 'društvom' mislimo na političare“, kaže Lešić i dodaje da se zapravo, dogodila i potpuna transformacija Sarajlije. „S jedne strane imamo dolazak ljudi koji nemaju kulturne potrebe, niti su ih kad imali, a s druge strane imamo gubitak ideologije, one koja bi podrazumijevala način života, koji u sebi sabira koncerte, knjige, pozorišne predstave ili izložbe.“ Akademik ističe da je kultura u glavnom gradu BiH „festivalizirana“, sve se događa u tih nekoliko dana (MESS, JAZZ, SFF), pa iako ne dovodi u pitanje opravdanost tih festivala, ipak, ne može a da ne primijeti kako malo dobijaju pisci za nove knjige.

Tri hiljade maraka za nobelovca Andrića

Zvuči nevjerovatno, ali za obilježavanje 50. godišnjice Andrićeve Nobelove nagrade za književnost, PEN je za skup o velikom književniku, od Federalnog ministarstva za kulturu, dobio ravno – 3000 KM. „Dok, recimo, u Republici Srpskoj imamo veliki projekat 'Andrić grad' u Višegradu. To je, naravno, pitanje politike koja shvata da to ima nekog odjeka u narodu. To je kao poruka: 'Evo nas, mi smo veliki, mi imamo velikog pisca'“, kaže Lešić. Može li PEN BiH ipak, da pokrene neke stvari u kulturi? „Ja mislim da ne može. Ne zato što je nemoćan kao organizacija, nego zato što se, u principu, ne zasniva na kolektivnoj aktivnosti“, dodaje akademik.

Denkmal Schriftsteller Ivo Andric

Ferida Duraković, izvršna direktorica PEN-a BiH, kaže da nedostatak novca i političke podrške u vlastitoj zemlji, rezultiraju time da PEN nema uticaj kakav bi mogao imati. „Ono što mi vidimo hodajući po svijetu je da ljudi nisu pametniji u drugim PEN-ovima. To su ljudi koji, kao i mi, žele da nešto promijene nabolje. Švedski, finski i njemački PEN centri su veoma uticajni. Njima ne treba velika politička podrška jer imaju velike pare kojima pomažu pisce u zatvorima i Mirovne komitete preko kojih mogu da apeluju za spas pojedinih pisaca“, kaže izvršna direktorica.

 

Živjelo Sarajevo!

„Nažalost, mi ne možemo očekivati tu finoću od ljudi koji vode ovu zemlju, jer oni ne mogu da osjete koliko je važna misija PEN-a. Vidjelo se to i sada u Beogradu na 77. kongresu Međunarodne PEN organizacije, gdje je naša delegacija bila veoma aktivna“, kaže Ferida Duraković i dodaje da je klima na Kongresu bila odlična, čemu je u mnogome doprinio Beograd kao mjesto održavanja i snažna potreba da se pisci povežu, uprkos političkim pokušajima da se razdvoje ili spriječe u tom povezivanju.

Ferida Durakovic Schriftstellerin Bosnien und Herzegowina

Ferida Duraković: " Ono što mi vidimo hodajući po svijetu je da ljudi nisu pametniji u drugim PEN-ovima."

„Bio je posebno dirljiv trenutak kada smo na kraju zasjedanja Skupštine Kongresa dobili jednodušnu podršku od 250 delegata koji su podržali kandidaturu Sarajeva za Kulturnu prijestolnicu Evrope 2014. godine. Svi delegati su ustali, okrenuli se prema našoj delegaciji i vikali: 'Živjelo Sarajevo!' Nije ovo prvi put da se povezujemo sa regionalnim PEN-ovima. Mi smo to radili i usred rata povezujući se sa ljudima koji su bili normalni, sa ljudima koji su željeli da brišu granice“, ističe književnica.

Pročitajte na sljedećoj stranici: Kad romantičar lista knjigu