U Pariz s optimizmom | Politika | DW | 30.11.2015
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

U Pariz s optimizmom

Pariz je još uvijek pod dojmom terorističkih napada. Sada u grad na Seni na Klimatsku konferenciju dolazi 100 predsjednika država i vlada. Za francusko vodstvo ovo je prilika i za višestruki „signal nade“ .

Ništa manje nego „Budućnost planete Zemlje“ će biti predmet Klimatske konferencije koja danas (30.11.) započinje u Parizu. Vodeći svjetski političari, među kojima i američki predsjednik Barack Obama i njegovi ruski i kineski kolege Vladimir Putin i Ći Jingping, u Parizu će, kako je najavio domaćin Francoise Hollande, odaslati u svijet i „poruku nade i solidarnost“.

Cilj konferencije je sporazum kojim bi se zemlje sudionice obvezale da će smanjiti količinu stakleničkih plinova. Ovaj sporazum bi morao zamijeniti tzv. Kyoto protokol iz 1997. u kojem su se na slične ciljeve obvezale tadašnje industrijske sile. One međutim, u međuvremenu ne proizvode ni 15 posto stakleničkih plinova. Nove gospodarske sile poput Kine, Indije ili Brazila zato u Parizu igraju važnu ulogu.

Nova šansa u Parizu

Nešto slično, naime sporazum koji bi obvezao najvažnije industrijske sile na smanjenje štetnih plinova do 2010. godine, je propao prije pet godina u Kopenhagenu. No sada su, kako smatra direktor njemačke NVO Germanwatch Christoph Bals, izgledi za postizanje dogovora veći. “Politička volja je mnogo veća nego u Kopenhagenu”, kaže Bals za DW. On u prilog optimizmu iznosi i činjenicu da je posljednje godine po prvi put zabilježena stagnacija emisije ispušnih plinova usprkos rastu globalnog gospodarstva.

UN-Klimakonferenz in Kopenhagen Obama

Obama na konferenciji u Kopenhagenu

No sve i da se postigne sporazum o smanjenju stakleničkih plinova, već je sad jasno da jedan drugi cilj, postavljen na klimatskoj konferenciji u Cancunu 2010. a koji se odnosi na ograničavanje globalnog zatopljenja u usporedbi na početke industrijalizacije na dva stupnja celzijusa, neće biti ostvaren. Iako stručnjaci upozoravaju na opasnost od gubitka ravnoteže ekoloških sustava. Zatopljenje od pet stupnjeva bi npr. uzrokovalo gubitak glečera i nestanak koraljnih grebena a time egzistenciju mnogih stanovnika priobalja. No sve da se i primijene sve planirane mjere za zaustavljanje zatopljenja, očekuje se porast temperature od 2,7 stupnjeva.

Transparentnost i voda do grla

No u Parizu će se prije svega razgovarati i pregovarati i o tomu da se klimatski ciljevi preispituju svakih pet godina čemu se protive neke države. Daljnji cilj bi bio i ujednačeno izračunavanja klimatskih prognoza, koje se, kako kaže Christoph Bals, donose na temelju različitih, nacionalnih, parametara. “Zemlje pri izračunavanju emisija koriste različite pristupe različitim fosilnim energentima”, kaže Bals. Promjene u ovom pristupu prije svega traži Europska unija a opiru im se zemlje koja baš ne vole da im se, pogotovo kad je u pitanju energetika, zaviruje u karte. „Radi se o rastućim gospodarskim silama poput Kine ili Indije“, kaže referentica za klimatska pitanja pri humanitarnoj organizaciji „Kruh za svijet“, Sabine Minninger.

Pazifik Kiribati Inseln - Anstieg Meeresspiegel

Posljedice klimatskih promjena su bolne

Neke manje razvijene zemlja i prije svega otočke države koje su direktno pogođene zatopljenjem i s njim povezenim porastom vodostaja će voditi važnu riječ u Parizu. Ove zemlje prije svega zanima financiranje šteta nastalih klimatskim promjenama. Teoretski bi bogatije zemlje trebale financirati te troškove pri čemu se očekuje da će u određeni fond, kako je to definirano sporazumom iz Cancuna, biti godišnje uplaćivano 100 milijardi dolara. No kritičari dvoje u ostvarivost ovog smionog cilja i to prije svega zato jer sporazumom iz Cancuna nije definirano koje zemlje su i prije svega, koliko dužne uplaćivati u spomenuti fond. To bi se zaključcima iz Pariza trebalo promijeniti.

Veliki savez za veliki preokret?

Očekuje se da će EU podržati zahtjeve manjih i siromašnijih zemalja za boljom zaštitom od klimatskih promjena. Christoph Bals smatra da samo jedan velik i jak savez zagovornika pozitivnih promjena može slomiti otpor zemalja izvoznica nafte koje su najljući protivnici prelaska prema gospodarstvu koje je više ili potpuno neovisno o fosilnim energentima. Bérengère Quincy, predstavnica Francuske na konferenciji je također oprezno optimistična: „Pariz ne može ukloniti sve dosadašnje pogreške, ali Pariz može postati prijelomnom točkom“.

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.