U Njemačkoj hrana sve skuplja | Panorama | DW | 25.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

U Njemačkoj hrana sve skuplja

Rat cijenama u njemačkoj maloprodaji u posljednje se vrijeme smiruje. Posljedica: potrošači moraju pri kupovini sve dublje zagrabiti u džep. Promjena tog trenda zasada se ne nazire.

Bez obzira radi li se o mlijeku, siru, jajima ili voću: mnogi prehrambeni proizvodi u Njemačkoj su u posljednjih 12 mjeseci znatno poskupjeli. Prema navodima saveznog Ureda za statistiku, porast cijena iznosi oko tri posto, gotovo dvostruko više od opće stope inflacije u zemlji. Jedan od razloga za takav razvoj je prestanak rata cijenama koji se posljednjih godina vodio na njemačkom tržištu.

"Rat cijenama u njemačkoj maloprodaji, pogotovo kada je riječ o prehrambenim proizvodima, znatno je izgubio na intenzitetu", objašnjava Matthias Queck iz tvrtke Retailytics koja se bavi analizama tržišta. "Trenutno niti diskontni lanci, niti veliki lanci supermarketa nemaju interes da nastupaju agresivno na tržištu."

Više novca u džepu

Dok su ranije velike diskontne akcije i popusti bili pravi događaji koji su se reklamirali u velikom stilu, danas je tu vrstu marketinga gotovo nemoguće pronaći. "Smanjenje cijena postala su prava rijetkost. S druge se strane sve češće bilježe slučajevi povećanja cijena prehrambenih proizvoda."

Tako je primjerice tunjevina nedavno poskupjela za 30 posto, a u drogerijama se sve češće podižu cijene za čitave grupe proizvoda. To onemogućava kupcima da izlaz potraže u kupovinih alternativnih proizvoda. O razlozima takvog razvoja ovaj stručnjak ne mora dugo razmišljati: "Radi se o činjenici da su potrošači spremni trošiti više novca, budući da bolje zarađuju."

Da mnogi potrošači imaju više novca na raspolaganju pokazuje i jedna studija Udruge za istraživanje potrošnje (GfK), jednog od najvećih svjetskih instituta za analizu tržišta. Potrošači su sve češće spremni pri kupovini – bez obzira radi li se o prehrambenim proizvodima ili kozmetici – priuštiti si mali "luksuz" i poseći za skupljim proizvodima nego što je to prije bio slučaj.

To međutim ne znači da potrošači ne registriraju postupno poskupljivanje mnogih prehrambenih proizvoda. Prema navodima Instituta za analizu tržišta Nielsen, 74 posto potrošača ima dojam da su cijene u porastu. Za usporedbu, prije godinu, postatak je bio 59. Oko polovica potrošača, na takav razvoj cijena na tržištu već reagira, i ciljano poseže za proizvodima koji imaju akcijske cijene ili pak češće kupuju povoljnije proizvode pojedinih prodajnih lanaca.

Deutschland Edel-Supermärkte (picture-alliance/dpa/R. Vennenbernd)

Cijene su porasle i zbog toga što su građani sada češće spremni sebi priuštiti i poneki luksuzni proizvod poručuju stručnjaci

Rast cijena, a ne rat cijenama

No povratak politici rata cijenama po mišljenju Matthiasa Quecka za sada nije opcija. "Dok god je profit koji se ostvaruje u trgovini prehrambenim proizvodima tako velik kao što je to trenutno slučaj, trgovci nemaju razloga poticati tržišnu utakmicu snižavanjem cijena", smatra on.

Pročitajte i: Borba dostavljača hrane

Na kraju krajeva porast zarade u trgovinai prehrambenim proizvodima u Njemačkoj posljednjih godina prije svega posljedica s jedne strane povećane spremnosti potrošača da pri kupovini posežu za brendiranim proizvodima, umjesto za onim jeftinijima.

S druge strane, razlog je i spremnost da se za te proizvode izdvoje veće sume novca.

Naime povećana dobit se ne temelji na nekoj povećanoj ukupnoj količini proizvoda. "Kada se radi o količini prodatih proizvoda, tu se već duže vrijeme bilježi stagnacija", napominju stručnjaci GfK-a. Zbog toga bi u konačnici ponovni val smanjenja cijena na kraju među trgovcima doveo do većeg broja gubitnika no što bi ih od toga imalo koristi.

Iz perspektive potrošača situacija je naravno drugačija. "Donedavno su se trgovci hvalili tvrdnjom da nigdje u Europi prehrambeni proizvodi nisu tako povoljni kao u Njemačkoj. Nisam baš siguran da to i dalje važi", kaže tržišni analitičar Matthias Queck.

az (dpa)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android