U Njemačkoj bez trijaže? | Politika | DW | 17.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

treći talas korone

U Njemačkoj bez trijaže?

Prvo dobra vijest: u Njemačkoj u dogledno vrijeme najvjerovatnije neće biti trijaže. Ali, situacija je ipak napeta zbog rastućeg broja infekcija i sve manje slobodnih kreveta na odjeljenjima intenzivne njege.

Može li se dogodotiti i u Njemačkoj, u slučaju smanjenih kapaciteta u bolnicama, da ljekari moraju odlučiti o tome kojem pacijentu će dati prioritet u liječenju, kao što je to bilo u proljeće 2020. u Španiji, Italiji ili Francuskoj? Uprkos porastu broja inficiranih malo je vjerovatno da će do toga da dođe - procjenjuje Njemačko interdisciplinarno udruženje intezvine i urgentne medicine (DIVI).

- pročitajte još: Trijaža: koga će se liječiti, a koga ne?

„Uprkos sve većem broju zauzetih kreveta na odjeljenjima intenzivne njege, od početka pandemije nije upražnjavana trijaža", kazao je portparol DIVI, Johen Albreht za DW. To je takođe potvrdio i naučni direktor intezivnog registra DIVI i pulmolog, Kristijan Karagijanidis u intervjuu berlinskom dnevniku „Tagesšpigel".

„Dobra vijest je da ćemo zbrinuti sve pacijente i da u Njemačkoj neće biti trijaže", izjavio je Karagianidis. „Prije trijaže se prebacujemo na rad prilagođen apsolutno vanrednim situacijama."

- pročitajte još: Na odjelu intenzivne njege: "Činiš što možeš, a ipak nije dovoljno"

Saopštenje DIVI-a u ovoj napetoj situaciji je još značajnije s obzirom da u ovom trenutku mnoge bolnice rade na granici kapaciteta; broj raspoloživih kreveta se sa 30.000, koliko je bilo u junu, smanjio na 23.971 (stanje od 14. aprila).

Nema osoblja, nema kreveta

Razlog za to u prvoj liniji je nedostatak personala. Od početka pandemije je 9.000 njegovatelja i drugog medicinskog osoblja napustilo branšu. Gubitak koji se ne može nadoknaditi ni sve većom imunizacijom ljekarki i ljekara, kao i drugog medicinskog osoblja.

Pogledajte video 21:20

Medicinsko osoblje u vrijeme pandemije

- pročitajte još: Kako se njemačke bolnice bore s koronavirusom i manjkom osoblja

Osim toga, od početka godine po novom kadrovskom ključu na jednog nejgovatelja ili nejgovateljicu dolaze dva kreveta na odjeljenjima intezivne njege, do sada su bila dva i po. „Mjera je sama po sebi dobra, jer njegovatelji imaju više vremena za brigu o pacijentima", kaže porptarol DIVI Albreht. „Ali, loša strana ove mjere je da kreveti za koje nema personala ostaju nepopunjeni."

Posljedica su sve veće gužve na intezivnoj njezi. Od raspoloživih 23.917 kreveta, zauzeta su 21.053 kreveta. Oko 12 odsto kreveta je još slobodno. Poređenja radi, na vrhuncu drugog talasa pandemije (16.12.2020) bilo je oko 17 odsto slobodnih kreveta.

No, uprkos ovako napetoj situaciji u Njemačkoj je situacija još uvijek koliko-toliko dobra, u poređenju sa evropskim susjedima. Prema jednoj studiji, koju su uradila Privatna zdravstvena osiguranja (Pkv), upoređeno je 15 evropskih zemalja Njemačka je sa stopom 30 kreveta na 100.000 stanovnika na prvom mjestu. U Portugalu na primjer imate 4,2 odsto kreveta na 100.000 stanovnika. U EU u prosijeku dolazi 13,1 krevet na 100.000 stanovnika.

Iskoristiti kapacitete

Kako bi se izbjegla trijaža, u slučaju tzv. uskih grla, bolnice prelaze na rad u vanrednim okolnostima. To znači da se odlažu svi tretmani pacijenata u bolnicama, koji nisu nužni, a pacijenti se prebacuju u bolnice u kojima još ima mjesta.

Organizacija je uređena po sistemu djetelininog lista - znači da je 16 njemačkih pokrajina podijeljeno u četiri djeteleinina lista, odnosno regiona. Ovaj koncept bi trebalo da posluži da se preopterećeni regioni i bolnice podrže tako što će pacijenti biti prebačeni u regione koji su manje opterećeni, odnosno gdje ima slobodnih kreveta u bolnicama.

Kako je saopštio Institut Robert Koh, to se radi zbog toga da se „iskoriste postojeći kapaciteti, da svaki pacijent bude adekvatno zbrinut i da NIKADA ne moraju da se daju prioriteti određenim pacijentima, čak i ako na lokalnom nivou nastanu 'uska grla'".

No, u medicinskoj profesiji se ipak išlo na sigurno - u slučaju da do trijaže bude ipak moralo doći i u Njemačkoj. Tako je Radna grupa naučnih medicnskih stručnih društava (AWMF) 23. aprila prošle godine usvojila smjernice „odlučivanja o dodjeli resursa intezivne medicine u konteksu pandemije Kovida 19". Rok od  1. aprila 2021. produžen je do kraja oktobra 2021.

Ljekari su preumorni

Ljekari su preumorni

Prepopruka ili zakon?

Smjernice predviđaju da se za svakog pacijenta mora uzeti u obzir izgled uspjeha terapije. Hronične bolesti, starost, socijalni aspekt i invaliditet, pema DIVI-ju nisu legitimni kriterijumi za trijažu.

Pri tom, smjernice su i politički sporne. „Ako bi se ljekarke i ljekari držali preporuka stručnih društava mnoge osobe sa invaliditetom skoro da ne bi imale nikakve šanse za liječenje koje bi ih održavalo u životu", strahuje poslanica u Bundestagu Korina Rifer. Ona zahtijeva da se stvar reguliše zakonom.

Poslanik CSU, Erih Irlsorfer se zalaže za pragmatično prelazno rješenje. On želi da se usvoji zakon, kojim bi se bolje plaćali prekovremeni sati njegovatelja, kao i da finansijski atraktivnijim učini angažovanje već penzionisanog medicinskog kadra.

Pulmolog Kristijan Karagianidis iz DIVI-ja mu daje za pravo: „Njegovatelji i ljekari su premoreni. To je osnovni problem", kazao je on za berlinski „Tagesšpigel". „To mi zadaje istinske brige."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preporuka redakcije