1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

U BiH teško do pravde

Samir Huseinović17. decembar 2008

U postkonfliktnom društvu spori su procesi tranzicione pravde. Prema ocjeni eksperata, u Bosni i Hercegovini se samo deklarativno primjenjuju prava i slobode predviđene Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.

https://p.dw.com/p/GHzg
Justicija - Boginja pravde. Da li je ona odista slijepa i kada su u pitanju građani BiH?Foto: picture-alliance/dpa

Svakodnevni život pokazuje da pravde u BiH nema ili je veoma teško ostvarljiva. Građani BiH se, umjesto sa pravdom, susreću sa nepravdom koja im se često institucionalno nanosi.

"Najveći broj nepravdi građanima BiH dešavaju se na relaciji; građanin pojedinac - država - institucije, smatra predsjednik Helsinškog odbora Republike Srpske Branko Todorović. Todorović kaže da država ne ispunjava svoje obaveze prema građanima, a izuzetno je dobro osmislila mehanizme kako da im uzima porez ili ugrožava njihova ljudska prava.

Sudski procesi su spori, a pritisci na pravosuđe svakodnevni

"Pravosudne institucije ne funkcionišu dobro i o tome svjedoči težak i naporan put građana da čak i u jednostavnim sudskim procesima ostvare svoja prava. Na žalost, BiH i dalje ostaje jedna od vodećih zemalja po nepravdi, rekao bih ne samo u Evropi, nego i u svijetu", ističe Todorović.

Gericht, Gesetz, Gerichtshammer
Pravda je i u SAD spora, ali dostižna. Nedavno je američki sud naložio oslobađanje pripadnika 'Alžirske grupe'Foto: AP

U BiH posebno je osjetljivo pitanje zadovoljenja pravde kroz procesuiranje ratnih zločina, a žrtve i porodice žrtava uglavnom smatraju da pravda u tom smislu u većini slučajeva nije zadovoljena. Pravosudne institucije u ovoj zemlji gotovo su pod stalnim pritiscima, a posljednji u nizu primjera je dugotrajno odbijanje Vlade RS-a da preda tražene dokumente Tužiteljstvu BiH. Primjera kršenja pravde i ljudskih prava ima i u Federaciji, a slučaj tzv. Alžirske grupe jedan je od najdrastičnijih.

Reforma nije dala rezultate, a kaznena politika i dalje neujednačena

Reforma pravosuđa nije dala očekivane rezultate, kaže sarajevski advokat Ahmed Žilić. "Reforma nije dala rezultate, pogotovo ne one koji su morali biti u proporciji sa uloženim finansijskim i ljudskim resursima. Broj neriješenih predmeta i nakon reformisanog pravosudnog sistema je povećan, a pravosudni sistem nije u stanju da se uhvati u koštac sa izazovima organiziranog kriminala", ističe Žilić.

Jedan od najvećih problema bh pravosudnih institucija je nepostojanje vrhovnog suda BiH, smatra pravnik iz Sarajeva Emir Habul. U svakoj zemlji vrhovni sud ujednačava kaznenu politiku što u BiH nije slučaj. Nema političke volje da se formira vrhovno sudsko tijelo koje bi vršilo funkciju vrhovnog suda", smatra Habul.

Osnovni pravni instrument kojim savremena država uređuje pitanje zaštite ljudskih prava i sloboda, kao i drugih individualnih i općih vrijednosti, jeste krivično zakonodavstvo, no ono često ne funkcionira na zadovoljavajući način upravo zbog neujednačene kaznene politke.