U BiH bez velikih očekivanja nakon evropskih izbora
28. maj 2019
Rezultati izbora pokazuju da će narednih pet godina proevropske snage biti dominantne u Evropskom parlamentu (EP), u kojem se raspravlja i o prilikama na Zapanom Balkanu. U Bosni i Hercegovini su zato s pažnjom praćeni ovogodišnji evropski izbori, posebno u onom dijelu populacije koji je mogao direktno učestvovati u izbornom procesu. Oko 80.000 građana BiH sa hrvatskim državljanstvom imalo je priliku glasati za predstavnike u EP na jednom od 46 birališta u ovoj zemlji, a najviše ih je bilo u Mostaru.
„Htio bih glasovat za nekoga ko će kazat neku riječ za nas Hrvate u BiH, ali i za sve druge građane u BiH da se nešto uradi, da bude sutra bolje, da se donesu neki zakoni koji su u Evropi pozitivni“, zabilježio je reporter BH radija 1 na biračkom mjestu u Mostaru. Glasao je i lider Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović, koji je tom prilikom kazao kako je važno da se i sa bosanskohercegovačkih prostora čuje glas u EP. „Važno je da se o BiH govori u EP jer to jača odnos europarlamentaraca prema ovom našem prostoru, a vjerujem da će to potaknuti i nove procese proširenja“, kazao je Čović.
„Lijep je osjećaj biti dio EU“
Glavni urednik Hrvatskog Medijskog Servisa Milan Šutalo kaže da je „lijep osjećaj glasovanjem na europskim izborima biti dio Evropske unije (EU)". „To je lijep osjećaj, iako je naša zemlja BiH još daleko od EU. Hrvati z BiH vjeruju da će većina izabranih zastupnika iz Hrvatske biti i njihov glas u EP. Oni su bili posebno motivirani izaći na ove izbore kako bi se kroz mogućnost preferencijalnog glasovanja izborili za to da imaju svog autentičnog predstavnika iz BiH u EP, Željanu Zovko", kaže Šutalo za Deutsche Welle.
Analitičari u BiH ne očekuju bitnije promjene evropske politike prema BiH nakon izbora za EP. „Nije za očekivati da će se politika Evropske unije prema BiH značajno promijeniti, jer prema dosadašnjim pokazateljima neće biti osjetno većih promjena. Ono što možemo očekivati jeste da ćemo najvjerovatnije imati drugu osobu na čelu Komesarijata za proširenje i susjedstvo i da će ta osoba dati neki novi zamah kada su u pitanju evropske integracije BiH“, kaže koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH Rasim Ibrahimagić za Deutsche Welle.
BiH nije u vrhu evropskih prioriteta
On konstatira da desnica nema većinu u EP gdje najviše mandata imaju proevropske snage i podsjeća da EP ima kontrolne mehanizme u odnosu na Evropsku komisiju koja je i te kako značajna kada je u pitanju proširenje EU, što je važno i za BiH. „BiH ne treba da se nada da će joj neko drugi riješiti probleme i, bez obzira na to ko ima većinu u EP, treba da uradi ono što se od nje očekuje, da ispuni uslove i da, pored ostalog, uspostavi vlast što se, evo, oteže još od oktobarskih izbora prošle godine. Ne radi se, dakle, o formalnom uslovu, ali mi u BiH ne moramo čekati naredne korake EU. Moramo sami početi rješavati sopstvene probleme“, kaže Ibrahimagić.
Kritičari tvrde da će, kao i do sada, iz EP stizati kako pozitivni tako i negativni signali prema BiH, odnosno da će biti onih koji uz konstruktivne kritike podržavaju evropske integracije BiH, ali i onih koji će možda raditi neke stvari „iza kulisa" protiv BiH. No, BiH ipak nije u vrhu prioriteta EU koja sada mora rješavati druga, za Brisel važnija pitanja. Politički analitičar iz Sarajeva Dževad Kučukalić kaže da se formiranje EP očekuje tek oko 1. jula, nakon čega slijedi formiranje nove Evropske komisije, izbor komesara za proširenje, rješavanje odnosa sa Velikom Britanijom i nedovršeni posao oko Brexita, a tu je i migrantska kriza...
Unutrašnje opstrukcije koče napredak BiH
„Narodne stranke i socijaldemokrati izgubli su priličan broj glasova, a pojavile su se neke nove snage koje, na sreću, nisu protivnici ujedinjene Evrope. Zato je još rano za reći kakav će tačno biti odnos EU prema BiH nakon formiranja novih blokova u EP. BiH, kao zemlja koje je zainteresirana za pristupne pregovore, ima veliki minus što nije formirala vlast ni osam mjeseci nakon izbora što će, pretpostavljam biti spomenuto i u predstojećem izvještaju Evropske komisije. U odnosu na druge zemlje koje pretendiraju za ulazak u EU, poput Makedonije, Crne Gore ili Albanije, BiH je u nezavidnom položaju i zbog unutrašnjo-političkih problema“, kaže Kučukalić.
Kučukalić napominje da su druge zemlje regije koje pretendiraju za ulazak u EU u značajnoj prednosti u odnosu na BiH jer su već članice NATO-a, podsjećajući da BiH zbog opstrukcije iz RS-a kasni na mnogim poljima, uključujući intergraciju u zapadnoevropske sigurnosne sisteme.