Turski interesi i egipatska zabrinutost | Politika | DW | 09.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Turski interesi i egipatska zabrinutost

Turska je poslala prve vojnike u Libiju. To se ne sviđa Egiptu. Kairo se prezentira kao međunarodna posrednička sila, ali u Libiji sledi svoje interese. Jedna od povoda za najnovije političke poteze Turske je i – gas.

U ponedeljak se sastao Savjet bezbijednosti, za srijedu je Egipat najavio sastanak sa predstavnicima četiri zemalje iz sredozemnog okruženja. U oba slučaja se radi o konfliktu u Libiji u kojem se pojavio i jedan novi akter. Turska je na zahtjev premijera Fajiza al Saradža poslala u Libiju prve vojne jedinice. Tako je rat u zemlji na afričkoj obali Sredozemnog mora još više internacionalizovan.

Vlada u Kairu je tursku vojnu intervenciju okarakterisala kao „stvar od značaja za nacionalnu bezbjednost Egipta". U razgovorima u Kairu će u srijedu učestvovati ministri spoljnih poslova Francuske, Italije, Grčke i Kipra – Egipat će raditi na „sveobuhvatnim rješenjima" konflikta u Libiji.

Doduše, Egipat je i sam strana u sukobu. Vlada te zemlje je dogovore između Ankare i Tripolisa potpisane u novembru proglasila „nelegitimnim". Tu se sa Egiptom slažu i Kipar i Grčka.

Interesi Turske

U konfliktu u Libiji su u igri sasvim različiti interesi. Neki od njih su samo indirektno povezani sa tom zemljom, kaže Čanan Atilgan koja rukovodi regionalnim programom „Politički dijalog Južno Sredozemlje/Tunis" fondacije „Konrad Adenauer". Prema njenim riječima, angažovaje Turske je povezano sa konfliktom oko korišćenja nedavno otkrivenih nalazišta zemnog gasa u istočnom Sredozemlju.

Više zemalja je početkom 2019. formiralo Forum za gas istočnog Mediterana. Turska nije među njima. Izrael, Kipar i Grčka hoće da zajedno eksploatišu gas, a uz to Izrael želi da dio gasa izvozi u Egipat. Turska smatra da je izigrana jer i ona pretenduje na svoj dio resursa.

„Turska ne bi profitirala od tog prirodog blaga i ona to neće dopustiti“, kaže Čanan Atilgan u intervjuu za DW. „Uz to treba dodati da će, ako počne eksploatacija gasa, to bitno smanjiti slobodu kretanja Turske po Sredozemnom moru. Zato ona traži put da postavi neku protivtežu takvom razvoju situacije".  

Strateški pogled na Libiju: Turski predsjednik Redžep Taib Erdogan

Strateški pogled na Libiju: Turski predsjednik Redžep Taib Erdogan

Brige Egipta

U Egiptu je u prvom planu jedan drugi motiv: briga zbog novih napetosti u borbi za moć – ukoliko Turska pojača svoje prisustvo u Libiji. „Tursko-egipatski odnosi su od 2013. vrlo opterećeni", kaže Atilgan. „Erdoganova vlada AKP pruža jaku podršku Muslimanskoj braći. Uz to, Erdogan nikada nije krio da odbacuje egipatsku vladu. On je kritikuje kao nelegitimnu i nezakonitu."

U Kairu se brinu da bi zbog toga i diskusija o ophođenju vlade prema Muslimanskoj braći ponovo mogla da izbije u prvi plan. Nakon svrgavanja predsjednika Mohameda Morsija, vlada Abdela Fataha al Sisija je krenula u odlučnu borbu protiv Muslimanske braće i pri tome kršila ljudska prava.

Egipat nije zabrinut samo zbog te teme, već i zbog jednog drugog mogućeg razvoja situacije, kaže politolog Mohamed Abdel-Lader Kalil u intervjuu za DW. „Strahuje se da Turska hoće da pretvori Libiju u okrilje džihadističkih organizacija i tako dodatno podstrekne napetosti."

To strahovanje je jedna od važnih tema u egipatskim medijima. Turski predsjednik u vojnom angažovanju u Libiji vidi mogućnost pružanja podrške islamističkim grupama na Bliskom istoku, piše, na primjer, na svom internet-portalu „Ahram onlajn". Protestuje se i na društvenim mrežama. 

Turska u Libiji? Ne hvala! Demonstracije protiv turske prisutnosti u Libiji

Turska u Libiji? Ne hvala! Demonstracije protiv turske prisutnosti u Libiji

Uzdanica zvana general Haftar

Angažovanje Turske bi moglo da izazove nove napetosti unutar same Libije – i da podrije bezbjednost na libijsko-egipatskoj granici. Čanan Atilgan kaže da Egipat smatra da se to tiče njegovih bezbjednosnih interesa: „U Kairu se mnogo polaže na zaštitu granica, kako islamisti, Muslimanska braća ili drugi vjerski ekstremisti ne bi prodrli u Egipat."

Iz tog razloga, Egipat se uzda u generala Kalifu Haftara koji je veliki protivnik vlade Al Faradža. Haftar, poslije prvog naleta u proljeće prošle godine, sada ponovo šalje jedinice u pravcu glavnog grada Tripolisa, a tvrdi da je već osvoji grad Sirte. Za Egipat je važno da je Haftar odlučan protivnik svih islamističkih grupacija.

Podrška Haftaru bi mogla da pojača unutarlibijske napetosti kao što bi to učinila i podrška regularnoj armiji u službi centralne vlade. „U Libiji se vodi zastupnički rat“, kaže Čanan Altigan, „ta zemlja je odavno postala lopta u rukama stranih interesa“. Koliko je tamo nasilja, vidi se iz događaja prošle subote, kada je jedna granata pogodila vojnu akademiju regularne armije u Tripolisu: poginulo je 30 mladih vojnika; isto toliko njih je ranjeno.

Njemačka vlada planira da još ovog mjeseca sazove međunarodnu konferenciju o Libiji gdje bi trebalo da se sastanu svi akteri značajni za okončanje konflikta. Trenutna militarizacija za tu inicijativu ne znači ništa dobro, kaže Čanan Atilgan.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android