Turska, problematično dijete NATO-a | Politika | DW | 03.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Turska, problematično dijete NATO-a

Na Samitu NATO-a jedna članica je posebno u fokusu: Turska. Ova zemlja naime rado radi stvari na svoju ruku. To će biti tema razgovora sa turskim predsjednikom Erdoganom na marginama samita.

Generalni tajnik NATO-a Stoltenberg i turski ministar vanjskih poslova Cavusoglu

Generalni tajnik NATO-a Stoltenberg i turski ministar vanjskih poslova Cavusoglu

Njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emanuel Macron i britanski premijer Boris Johnson će na marginama Samita NATO-a razgovarati sa turskim predsjednikom Redžepom Taibom Erdoganom. Turska je posljednjih mjeseci napravila nekoliko poteza koji nisu bili usaglašeni sa ostalim članicama NATO-a. Jedan od njih je kupovina proturaketnog odbrambenog sistema od Rusije, te odluka Ankare da bez dogovora sa NATO-om izvrši invaziju na sjever Sirije. 

Njemačka kancelarka Merkel je prošle sedmice naglasila da se Turska mora zadržati u NATO-u. A ista poruka je stigla i od njemačkog ministra vanjskih poslova Heiko Maasa, te generalnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga. "Turska je važan član i čini NATO jačim", rekao je Stoltenberg tokom posjete Istanbulu. Ova izjava je kod turskog predsjednika Erdogana naišla na odobravanje: "Hvala Bogu da u NATO-u i Europi još uvijek postoje iskusni političari sa zdravim ljudskim razumom, tako da ono što dolazi iz Francuske nema značaja". 

Emanuel Macron je rekao da je NATO u stanju moždane smrti. Erdogan je ovu izjavu oštro kritizirao

Emanuel Macron je rekao da je NATO u stanju moždane smrti. Erdogan je ovu izjavu oštro kritizirao

Grub odgovor Macronu

Na izjavu francuskog predsjednika Macrona da je NATO u stanju moždane smrtiErdogan je pak reagirao znatno grublje: „On kaže da je NATO u stanju moždane smrti. Gospodine Macron, ja kažem iz Turske i ponoviti ću to u NATO-u: Provjerite prvo da Vi niste u stanju moždane smrti.“

Turska je već dugo u klinču sa Francuskom. Ankara je Pariz između ostalog oštro kritizirala zbog toga jer je Macron u aprilu primio članove kurdske milicije YPG u Elisejskoj palati. On je, kako je izjavio, odao počast njihovoj borbi protiv terorističke milicije Islamska država. S druge strane Macron prebacuje Erdoganu zbog njegovog agresivnog ponašanja u ofanzivi na sjeveru Sirije što turski predsjednik pak opravdava navodeći da su u pitanju sigurnosni interesi njegove zemlje: „Ne znam šta Francuska znači za NATO. Turska je u svakom slučaju politički i vojno najvažniji partner Sjevernoatlantskog saveza. Sigurnost Turske garantira sigurnost Europe. Ako Turska nije sigurna i sigurnost Europe je ugrožena – to se ne smije zaboraviti“, rekao je Erdogan.

Turska drži teroriste dalje od Europe, kaže Erdogan. Nisu samo u NATO-u svjesni njenog geostrateškog značaja. Stalno se može čuti kako Rusija želi odstraniti Ankaru iz zapadne odbrambene alijanse. Serhat Güvenc je profesor međunarodnih odnosa na Istanbulskom univerzitetu. On na to gleda drugačije:

“Ne izgleda tako kao da Rusija želi da Turska napusti NATO, prije želi da ona i dalje ostane član, ali da ugrožava unutarnji mir NATO-a. To je za Rusiju važnije, nego da napusti (Savez)”, kaže on.

Izbaciti Tursku iz NATO nije moguće, to ne predviđa njegov status. Doduše i iz Ankare dolaze izjave o opredijeljenosti za NATO. No bivši general Ahmet Yavuz smatra: „NATO Turskoj više ne daje ništa. No to ne znači da se ja zalažem za izlazak Turske iz NATO-a. Ako je neko dovoljno jak on može razmisliti o napuštanju”, kaže on. 

Turska manje ovisna

Pri tome on aludira na to da Turska u međuvremenu sama proizvodi mnogo naoružanja. Ona između ostalog proizvodi vlastite borbene helikoptere, pancirne haubice, borbene bespilotne letjelice i rakete kratkog dometa. Zbog toga je ona neovisnija kada je riječ o uvozu naoružanja, primjerice i iz Njemačke. Sa SAD-om je Ankara do nedavno surađivala na programu F-35 borbenih zrakoplova. No to je okončano nakon što je Ankara od Moskve kupila proturaketni odbrambeni sistem. 

Turski predjsednik Erdogan (l) i američki predsjednik Trump: Šta je krenulo po zlu u tursko-američkim odnosima?

Turski predjsednik Erdogan (l) i američki predsjednik Trump: Šta je krenulo po zlu u tursko-američkim odnosima?

„SAD se moraju zapitati šta je krenulo po zlu. Turska je željela kupiti sistem patriot, ali je odbijena. Sada se može kritizirati da su imali namjeru zajednički razvijati F-35 borbene zrakoplove i sisteme koji pripadaju tome. Da, ali onda SAD nisu smjele u isto vrijeme pokušavati podijeliti Siriju ili podržavati PKK u Iraku ili pomagati YPG-u u formiranju vlastite države“, kaže ovaj bivši general.

Za njega je NATO gotovo postao US-NATO:

„Na neki način su se već distancirali. Jer interesi NATO-a i Turske su se promijenili: NATO je danas savez koji štiti interese bogatih zemalja. No Turska nije bogata zemlja“, kaže on.

U Ankari ne žele imati razumijevanja za to da ne dobijaju nikakvu podršku za ofanzivu na sjeveru Sirije. Također Ankara ne želi oprostiti Zapadu nedostatak suosjećanja nakon pokušaja puča u ljeto 2016. godine. Stoga Güvenc kaže:“15. juli 2016. godine je prekretnica. Nakon toga se kriza povjerenja znatno produbila“.

Stoga su odnosi NATO-a i Turske obilježeni nepovjerenjem, smatra on.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android