Turska ofanziva u Siriji - EU nemoćna | Politika | DW | 10.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Turska ofanziva u Siriji - EU nemoćna

Stanje u Siriji je turskom invazijom postalo još kompliciranije. EU strahuje od novog terora, ali nema jedinstvenu politiku. Utjecaj Brisela je veoma ograničen.

Nakon početka turske vojne ofanzive na kurdska područja na sjeveru Sirije čelnici EU su se suzdržali od zvaničnih izjava. I satima nakon što je turski predsjednik Erdogan počeo sa realizacijom svojih prijetnji, a SAD povukle svoje trupe, povjerenica EU za vanjsku politku Federica Mogherini se nije javila za riječ. Trebalo joj je dugo vremena da bi pripremila izjavu, usaglašenu sa 28 zemalja članica EU. 

U srijedu se tek oglasila Mogherinijeva glasnogovornica saopćivši da "oružani sukobi ne samo da pojačavaju patnje stanovništva i vode masovnom progonu", nego ugrožavaju i aktualne diplomatske napore s ciljem prevazilaženja konflikta u Siriji.

Macron solidaran

Samo se francuski predsjednik Emmanuel Macron oglasio u srijedu i susreo u Parizu sa predstavnicima kurdske paravojske protiv kojih turski predsjednik vodi vojnu ofanzivu. Macron je rekao da je "duboko zabrinut" ishodom vojne ofanzive. Glasnogovorniku "Sirijske demokratske armije" (SDF), koju vode Kurdi, Macron je dao jamstvo da će Francuska, kako je rekao, i dalje biti solidarna sa Kurdima. Francuska i Velika Britanija žele zatražiti održavanje vanredne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a. Što se tiče same EU tek naredne sedmice na redovnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Unije biti će razgovarano o najnovijim dešavanjima u Siriji. 

Izbjeglice napuštaju sjeveroistočni sirijski grad Ras al-Ain zbog turskog bombardiranja

Turska vojna invazija na sjever Sirije bi mogla dovesti do novog vala izbjeglica

EU je proteklih osam godina pokušavala umanjiti posljedice humanitarne katastrofe izazvane ratnim dejstvima u Siriji i raditi skupa sa Ujedinjenim narodima na pronalaženju političkog rješenja za konflikt. No Europljani, na negodovanje SAD, nisu bili spremni na vojnu intervenciju na kopnu. Samo su Francuska i Velika Britanija učestvovale u zračnim napadima na uporišta radikalno-islamističke Islamske države (IS) u Siriji.

"Bez zajedničke politike EU"

Povjerenica EU za vanjsku politiku Federica Mogherini stalno upućuje na to da je EU organizirala tri velike donatorske konferencije i potrošila oko 11 milijardi eura na humanitarnu pomoć. Unatoč tome se u slučaju Sirije još uvijek ne može govoriti o istinskoj zajedničkoj vanjskoj politici EU, smatra Jasmine El-Gamal iz think-thank instituta "Atlantic Council" iz Brisela. "Potrebna je konzistentna i koherentna politika EU prema Siriji koja međutim ne postoji. Mi stalno pričamo šta bi EU morala učiniti. No ako se pogledaju članice pojedinačno vidi se da postoje veoma različiti pristupi. Jedni su više borbeni, drugi žele samo čekati. Kako se treba odnositi prema režimu sirijskog vlastodršca Assada o tome ne postoji jedinstveni stav. Kada je riječ o povratku boraca IS-a ili odnosa prema izbjeglicama tu svaka članica EU ima drugo mišljenje," kaže ona.

Ako se važne zemlje ne dogovore o tome u kojoj mjeri se žele angažirati u Siriji, prijeti opasnost da europski glas uopće ne igra nikakvu ulogu, kaže Jasmine El-Gamal.

Sporazum o izbjeglicama sa Turskom ima prednost

Do ovog stanja je EU već došla, smatra vanjskopolitički ekspert konzervativaca u Europskom parlamentu, Michael Gahler. On kaže da Europljani godinama stoje po strani kada je riječ o sirijskom konfliktu. "Kao rezultat toga sada smo izvan svakog neposrednog utjecaja", kaže Gahler. "Čak i utjecaj EU na Tursku, koja je zvanično još uvijek kandidat za prijem u EU, je izrazito ograničen", dodaje Gahler. Upozorenja upućena Erdoganu, da ne pokreće ofanzivu protiv Kurda na sjeveru Sirije, turski predsjednik je zanemario. EU treba Tursku za sporazum, dogovoren prije tri godine, kako bi ona spriječila izbjeglice da nastave put ka Grčkoj.

Predsjednik Erdogan stalno prijeti time da će poslati više izbjeglica ukoliko EU ne ispuni svoj financijski dio dogovora. Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer je još u ponedjeljak upozorio da bi moglo doći do novog vala izbjeglica koje bi mogle krenuti na put ka EU, ako situacija u Siriji eskalira. Na to EU mora biti pripremljena zajedničkom azilantskom i migrantskom politikom, zatražio je Seehofer. No on je priznao da do tada mora biti još mnogo toga urađeno.

Federica Mogherini

Šefica europske diplomatije Federica Mogherini - EU je u septembru odbila planove turskog predsjednika o prisilnom povratku izbjeglica

Nova teroristička prijetnja?

Do sada su kurdske paravojne snage zatočene borce tzv. Islamske države držali pod kontrolom nakon što je ova teroristička milicija vojno poražena. Turski predsjednik Erdogan je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu zajamčio da će tu odgovornost sada preuzeti Turska. Ipak Juelien Barnes-Dacey, ekspert za Siriju sa "European Council on Foreign Relations" iz Brisela, ne vjeruje u ovo obećanje. "Moramo biti iskreni i uvidjeti da Europljani nisu bili spremni pobrinuti se za povratak boraca IS-a. Amerikanci su određeni vremenski period vršili pritisak na Europljane da svoje državljane prime natrag. Europljani su to odbili", kaže Barnes-Dacey za DW. Pitanje sada glasi da li će predsjednik Erdogan zaista imati volju i biti u situaciji da spriječi ponovo jačanje terora IS-a, smatra on. "Ovdje postoje brojne sumnje ako se uzme u obzir da se on u osnovi želi pobrinuti oko Kurda", kaže Juelien Barnes-Dacey. 

EU odbija prislini povratak

Cilj predsjednika Erdogana da u Siriji nakon vojnog napada formira "zaštitnu zonu" za ponovno naseljavanje izbjeglica EU je odbila još u septembru. Povjerenica EU za vanjsku politiku Federica Mogherini je na konferenciji posvećenoj Siriji u Briselu rekla da je neprikosnoveno pravo izbjeglica na povratak kući. "No ljude se ne može prisiliti da se vrate. Moraju postojati uvjeti za dostojanstven siguran, dobrovoljni povratak", rekla je ona. "Prevelikom broju Sirijaca zaista prijete proizvoljna uhićenja i prisilna vojna služba ako se vrate kući. Brojnima je zaplijenjena cjelokupna imovina", rekla je ona.

Budući povjerenik EU za vanjsku politiku, bivši šef diplomatije Španjolske Josep Borrell, koji će u novembru zamijeniti Mogerhinijevu, je u Europskom parlamentu rekao da Unija konačno mora naučiti govoriti "jednim glasom". Šta bi to moglo značiti kada je riječ o sirijskom konfliktu on je ostavio otvorenim. Borrell je kritizirao to da su SAD, kako je rekao, brzopleto dozvolile Turskoj da umaršira u Siriju.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije