1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Türkei | Treffen Präsident Recep Tayyip Erdogan und Ulf Kristersson in Ankara
Foto: Mustafa Kamaci/AA/picture alliance
PolitikaTurska

Turska nastavlja da blokira širenje NATO-a

9. novembar 2022

Turski predsjednik Erdogan nastavlja da se protivi ulasku Švedske i Finske u NATO. Čak ni posjeta novog švedskog premijera Kristersona nije ništa promijenila. Iz Ankare je poručeno da je potrebno još "mnogo koraka".

https://p.dw.com/p/4JFb4

Turska nastavlja da blokira članstvo Švedske i Finske u NATO-u. Poslije prvog sastanka sa novim švedskim premijerom Ulfom Kristersonom, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan razočarao je očekivanja o ranom odobrenju - i pozvao na sljedeći sastanak krajem novembra u Stokholmu.

Švedska želi da se pridruži NATO-u radi sopstvene bezbjednosti, smatra Erdogan i kaže da bi to bilo jedino ispravno ako učini sve što može da pomogne Turskoj u njenoj bezbjednosti. Kristerson je obećao da će njegova zemlja u potpunosti poštovati memorandum potpisan krajem juna, uključujući i borbu protiv terorizma. „Švedska će poštovati sve obaveze koje je dala Turskoj da se suprotstavi terorističkoj prijetnji, i prije njenog članstva u NATO a i kasnije kao budući saveznik“, rekao je on na konferenciji za novinare zajedno sa Erdoganom.

Kao odgovor na ruski agresorski rat protiv Ukrajine, Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO sredinom maja. Do sada su dvije najsjevernije države Evropske unije (EU) bile bliski partneri u Zapadnoj vojnoj alijansi, ali ne i punopravne članice koje bi mogle da računaju na pomoć NATO-a u slučaju napada.

Turska posebno zabrinuta

Za period pristupanja, međutim, dvije zemlje su dobile bezbjednosne garancije od nekoliko strana. Generalno, dvije zemlje su dobile dosta vjetra u leđa od NATO-a. Generalni sekretar Jens Stoltenberg nekoliko puta se zalagao za proširenje na sjever. 28 od 30 članica je već ratifikovalo švedski i finski zahtjev. Nedostaju još samo Turska i Mađarska.

U sjevernoj Evropi se očekuje da će Mađarska biti spremna sa ratifikacijom u decembru i da to ne treba da podliježe nikakvim uslovima. Sa Turskom, s druge strane, stvari su i dalje komplikovane. Riječ je prije svega o navodnoj švedskoj i finskoj podršci sirijskoj kurdskoj miliciji „Narodne zaštitne jedinice“ (YPG), koju Turska vidi kao izdanak zabranjene Kurdske radničke partije PKK, a samim tim i kao terorističku organizaciju.

Riječ je o borbi protiv terorizma - i o izručenju Kurda

EU, koja uključuje Švedsku i Finsku, takođe smatra PKK terorističkom organizacijom - ali ne i YPG i njen politički ogranak, PYD (Partija demokratske unije). Kristerson je naglasio da Švedska PKK smatra terorističkom organizacijom. „Švedska razumije da je Turska bila uključena u dugu i krvavu borbu protiv terorizma PKK“, rekao je on. „Znamo da je Turska jedan od NATO saveznika koji je najteže pogođen terorizmom.“

Poruke, koje Turskoj očigledno nisu dovoljne. Ima pozitivnih pomaka, ali ima još mnogo koraka koje treba preduzeti, rekao je predsjednik turskog parlamenta Mustafa Sentop državnoj novinskoj agenciji Anadolija, nakon sastanka sa Kristersonom. Na primjer, nije bilo napretka u vezi sa zahtjevom za ekstradiciju.

Krajem juna izgledalo je da je spor riješen dogovorom tri zemlje na samitu NATO-a u Madridu. Međutim, Turska se i dalje žali da sporazumi sklopljeni u to vrijeme još uvijek nisu ispunjeni, posebno od strane Švedske, uključujući izručenje više od 70 ljudi.

Erdogan čeka borbene avione iz SAD - i izbore

Posmatrači takođe sumnjaju da iza turske blokade stoje i druge namjere, kao što su ustupci SAD u pogledu isporuka borbenih aviona. Prema istraživanjima, Erdoganovo odobravanje među stanovništvom takođe je poraslo nakon najavljene blokade NATO-a – a izbori u Turskoj održaće se u junu 2023. godine.

Švedska je nedavno napravila jasan potez prema Ankari, odobrila izvoz ratnog materijala članici NATO-a prvi put od 2019. godine i distancirala se od YPG i PYD.

Švedska vlada je takođe u ponedeljak saopštila da namjerava da podrži dobrovoljni fond NATO-a za borbu protiv terorizma sa deset miliona švedskih kruna (oko 920.000 evra). Svrha toga je bila jačanje uloge NATO-a u međunarodnoj borbi protiv terorizma, objasnilo je Ministarstvo odbrane u Stokholmu.

ss/tagesschau

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.

 

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi
Preskoči naredno područje Srodne teme

Srodne teme