Turska kao model za Bliski Istok?

S obzirom da broj lažnih azilanata raste, Srbiji i Makedoniji bi se ponovo mogao uvesti vizni režim za putovanja u zemlje Šengenskog sporazuma. Evropska Komisija je već poslala upozorenje, piše austrijski Die Presse pozivajući se na pisanje beogradskog lista Blic.

"Ukoliko Srbija i Makedonija ne izrade konkretnu strategiju koja bi dovela do smanjenja broja tzv. lažnih azilanata, vize bi ponovo mogle biti uvedene. Kako bi "obeshrabrili" lažne podnosioce molbi za azil, neke zemlje su već donijele odluku o ukidanju finansijske pomoći za one podnosioce azila koji se odluče na povratak. Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić je ponovio da će uvesti ne samo snažnije kontrole već i da će povesti kriminalističku istragu, kako bi otkrio ko su tzv. turoperatori odnosno organizatori putovanja u zemlje Šengena. Ali očekivani rezultati su do sada izostali", piše Die Presse.

Turska kao model za Bliski Istok?

Nakon ustanaka u Tunisu i Egiptu, pogled mnogih se usmjerio na Tursku. Da li bi turski model mogao biti podesan i za arapske zemlje?

"Turska je zemlja sa demokratskom, ali i islamskom vladom. Iako demokratija u Ankari ima dosta slabosti, na Bliskom Istoku su mnogi zavidni na ovakvom sistemu", piše Thomas Seibert u komentaru koji je objavio Tagesspiegel. Turska kao zemlja sa pretežno muslimanskim stanovništvom i uređenjem, koje se bazira na principima zapadnih demokratija, je geostrateški itekako važna eksperimentalna laboratorija sa više od 70 miliona stanovnika. Pitanje koje se postavlja je da li bi Erdogan (Erdoan), sa svojom konzervativnom vladom, mogao biti uzor za Bliski Istok?

Ono što se sada dešava u arapskim zemljama nisu pokrenuli islamistički ekstremisti. Bili su to protesti građana, koji su u roku od nekoliko sedmica prisilili vladare nakon decenija na vlasti, da pobjegnu iz zemlje ili najave povlačenje. Ali i Erdogan i njegova vladajuća partija AKP svoj uspon mogu zahvaliti nezadovoljstvu masa. Iako je od strane tadašnje državne elite, vojske i birokratije dočekana sa skepsom, Erdoganova AKP je iskoristila svoju šansu.To je bilo moguće jer su se Erdogan i njegovi saradnici od hardlinera pretvorili u pragmatičare. Tako je AKP, koja je bila najprije nasljednica jedne islamističke partije, postala narodna partija, prihvatljiva za islamiste, građanski sloj, nacionaliste i reformiste", zaključuje se u komentaru koji je objavio Tagesspiegel iz Berlina.

Mubarak i egzil u Njemačkoj?

Njemački listovi danas se osvrću na špekulacije da bi egipatski predsjednik Hosni Mubarak mogao doći na liječenje, a eventualno i u egzil u Njemačku. Rhein Neckar Zeitung piše: "Mubarakov medijsko-tehnički dobro pripremljen flert sa egzilom u Njemačkoj pokazuje da vlada u Berlinu i pored toga što on odlazi sa vlasti, nije spremna da se okrene protiv despota. Ali dobijanje azila nije zamišljeno za takve slučajeve", komentira Rhein Neckar Zeitung.

Komentator lista Maerkische Oderzeitung iz Frankfurta na Odri malo je suzdržaniji: "Despot je pri kraju. Još se ne zna hoće li svom narodu organizovati krvoproliće. Pa zar za Egipćane ne bi bila usluga omogućiti Mubaraku brz odlazak u inostranstvo? Treba podsjetiti da je Mubarak u Njemačkoj, i ne samo u Njemačkoj, sve do sada važio kao prijatelj i garant političke stabilnosti na Bliskom Istoku. Više puta se liječio u Njemačkoj i tada niko nije zbog toga protestovao", zaključuje se u komentaru lista Maerkische Oderzeitung iz Frankfurta na Odri.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić