1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Turska: Erdogan želi kontrolu društvenih mreža

Bellut Daniel Derya | Pelin Unker
10. juni 2020

Turski opozicionari i aktivisti još uvijek zaobilaze cenzuru koristeći društvene mreže. Tome sada treba doći kraj: Jedan priručnik otkriva kako vlada želi uspostaviti digitalni suverenitet.

https://p.dw.com/p/3dXEu
Cenzura u internetu
Foto: picture alliance/dpa

Turski predsjednički ured je izdao "Savjetnik za korištenje društvenih mreža". Priručnik, na 161 stranici, treba popločati put za "korektno, zdravo i sigurno korištenje" društvenih mreža kao što su Instagram, Twitter ili Facebook. Prema navodima direktora za komunikaciju Fahretin Altuna, koji se oglasio u predgovoru, ljudi su sve više izloženi rastućoj digitalizaciji. Kako bi prevladali prednosti te komunikacije morali bi se, kako kaže, razviti alati za njeno korištenje.

Kritičari u priručniku, publiciranom koncem maja, prije vide alat za cenzuru medija. Zabrinuti su za to da ćeturska vlada svoj ionako veliki utjecaj na medije sada proširiti i na društvene mreže. Razlog za nepovjerenje su ovakvi pasusi: "Mi smo zemlja koja je konfrontirana sa manipulativnim informacijama koje šire globalni kreatori javnog mišljenja". Stoga šef komunikacija turskog predsjednika Redžepa Taiba Erdogana preporučuje uvođenje procesa centralizacije. 

Redžep Taib Erdogan
Redžep Taib ErdoganFoto: Getty Images/AFP/A. Altan

Priručnik kao poluga za više medijske cenzure?

Kako ubuduće informacije na društvenim mrežama trebaju biti kanalizirane – o tome u priručniku postoje konkretni prijedlozi: "U kriznim vremenima zvanične izjave treabju biti više percipirane", navodi se. Na društvenim mrežama bi u buduće morali biti više zastupljeni prilozi zvaničnih vlasti i institucija. 

"Čim budu pokrenute istrage  o kritičnim komentarima, primjerice o ekonomskoj krizi ili ljudi budu hapšeni na osnovu svojih postova na društvenim mrežama pokazati će se šta ovi odlomci znače", upozorava glavni urednik dnevnog lista Evrensel Fatih Polat.

Faruk Bildirici, ombudsmen pri Visokom vijeću za radio i televiziju (RTÜK), kaže da postoje odlomci u priručniku koji kod njega izazivaju nepovjerenje. U priručniku se govori o tome da se društvene mreže koriste kao djelotvorno oružje za rušenje duhovnih vrijednosti nacije, kaže on. Stoga se, kako se dalje navodi, želi ubuduće zahtijevati više etike i morala od društvenih mreža. "Potpuno je nejasno kako će se odlučivati o tome šta jest etički prekršaj, a šta ne". "Nije riječ o kažnjavanju etičkih prekršaja, već o tome da se kritika političkih vladara predstavi kao etički prekršaj", kaže Bildirici.

Ofanziva protiv Fakenews

U priručniku se upozorava da se na društvenim mrežama "nepotpune, pogrešne ili lažne vijesti" brzo šire. "Neprijatelji Turske, posebice terorističke organizacije, ciljaju na to da podstiču laži i haos", stoji dalje. Kao primjer širenja lažnih informacija na društvenim mrežama navode se protesti u Gezi parku. Godine 2013. su širom zemlje izbili protesti protiv planiranog građevinskog projekta u Parku Gezi u Istanbulu. Protesti su eskalirali kada se policija počela nasilno obračunavati sa demonstrantima. Priručnik navodi da su to bili burni događaji povezani sa masovnom manipulacijom. "Nekontrolirano širenje sadržaja vijesti dovelo je do onečišćenja informacija", navodi se u priručniku.

Za vrijeme protesta u Parku Gezi društvene mreže su odigrale važnu ulogu
Za vrijeme protesta u Parku Gezi društvene mreže su odigrale važnu uloguFoto: AFP/Getty Images

Društvene mreže: Posljednji megafon opozicije

Činjenica je da su eksperti došli do procjene da je stanovništvo tokom protesta bilo ciljano dezinformirano od strane vlade: Unatoč korištenju masovnog policijskog nasilja to se nije moglo pronaći u medijima. Kako bi zaobišli cenzuru demonstranti su stvorili vlastitu javnost preko društvenih mreža Facebook i Twitter. Pod hashtagom #OccupyGezi više od milion ljudi je  pisalo na Twitteru, a često su bili dokumentirani slučajevi policijskog nasilja. 

Budući da velikim dijelom turskih medija dominira turska vlada – procjene govore otprilike 95 posto – opozicionari, kritičari i oni koji drugačije misle posljednjih godina sve više prelaze na društvene mreže. Riječ je o strategiji koja je potvrđena: Istanbulski gradonačelnik Ekrem Imamoglu, koji je iznenađujuće pobijedio na lokalnim izborima 2019. godine, je svoje birače mobilizirao isključivo preko društvenih mreža. 

"Država svjesno manipulira"

Prema procjenama glavnog urednika Evrensala Fatiha Polata priručnik o korištenju društvenih mreža je pokušaj turske vlade da sada pod kontrolu stavi i Twitter i Co. "Priručnik međutim može biti uzet za ozbiljno samo ako bi bio napravljen uz učešće neovisnih naučnika i sociologa", kaže Polat.

Gülin Cavus – osnivačica turske mreže Faktenckeck – upućuje na to da lažne informacije na društvenim mrežama predstavljaju sve veći izazov. Ipak, kako kaže, nije slučaj – kako to sugerira priručnik – da taj problem dolazi samo od pojedinačnih korisnika. "I države svjesno manipuliraju. Protekle tri godine došlo je do porasta ove metode od strane država za 150 posto", kaže ona. Iz tog razloga, zaključuje Cavus, uspostavljanje pravila i smjernica od strane predsjedničkog ureda neće imati dobar rezultat.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android