Turska: Autoritarni stil vladanja šteti ekonomiji | Politika | DW | 14.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Turska: Autoritarni stil vladanja šteti ekonomiji

Turska valuta nezaustavljivo gubi na vrijednosti a ekonomska kriza se produbljuje. Studija njemačke DZ banke za poguban razvoj krivi Erdoganov autoritarni kurs.

Južnoafričku Republiku i Tursku razdvaja gotovo 11.000 kilometara. Ekonomski, međutim, obje države imaju mnogo toga zajedničkog: mlado stanovništvo, čiji broj brzo raste i veliki potencijal za dalji rast. Stoga ne iznenađuje da su se promjene kursa valuta ovih dviju zemalja u  brzom usponu dugo vremena odvijale takoreći sinhronizovano. Južnoafrički rand i turska lira već dugo se smatraju braćom blizancima na deviznom tržištu - tokom deset godina obje valute su se paralelno razvijale.

- pročitajte još: Pad turske lire: Bog ili ekonomija?

Ali, kako pokazuje studija njemačke DZ banke, 2016-te godine ovaj trend je zaustavljen: stope dviju valuta iznenada su se razišle. Južnoafrički rand izgubio je oko 20 posto vrijednosti u odnosu na američki dolar u protekle četiri godine. Turska lira, s druge strane, morala se nositi s padom vrijednosti od dobrih 60 posto u istom periodu. Prije četiri godine je turska valuta vrijedila dvostruko više. Pad valute se pogoršao posebno posljednjih mjeseci. Jedan dolar sada košta gotovo osam lira.

Berat Albayrak | türkischer Wirtschaftsminister

Turski ministar ekonomije Berat Albayrak

Studija ukazuje na političke uzroke

Studija DZ banke kolaps lire uglavnom pripisuje promjeni političkih prilika i političkog okvira u Turskoj. "Turski predsjednik Erdogan je u središtu ovog razvoja. On najkasnije od 2016. godine Tursku sve više pretvara u autoritarnu državu", kaže za DW autor studije Sören Hettler. Prema navodima eksperta, turska vlada iskoristila je pokušaj puča u julu 2016. godine za izgradnju autoritarne države.

Spoljnopolitički sukobi uznemiruju investitore

Po Hettlerovom mišljenju, Erdoganova vanjska politika još je više pogoršala situaciju sa turskom valutom. Ankara je intervenisala u brojnim sukobima. Krajem septembra turska vlada se umiješala i u sukob između Jermenije i Azerbejdžana oko Nagorno-Karabaha. Hettler zaključuje da je ovakva politika imala sve, samo ne efekte izgradnje povjerenja. "Predsjednik Erdogan je uvijek tražio konfrontaciju - na primjer u sporu oko gasa s EU ili nedavno u sukobu između Azerbejdžana i Armenije. Ovo je pokušaj skretanja pažnje s ekonomskih poteškoća u zemlji i učvršćivanje njenog položaja kao regionalne sile."

- pročitajte još: Samo Erdogan može da pomogne Turskoj

Studija dolazi do zaključka da sve autoritarniji kurs na unutrašnjo-političkom planu i kurs spoljno-političke konfrontacije uznemiruju investitore. Budući da investitori zahtijevaju sve veće kamate, Erdogan za lošu ekonomsku situaciju u Turskoj krivi međunarodne špekulante - koje redovno naziva "valutnim teroristima" ili "kamatnim lobistima".

Sören Hettler, DZ BANK

Sören Hettler, DZ banka

Međutim, Hettler može razumjeti oprez investitora. "Tačno je da se turska ekonomija zadužila u inostranstvu kratkoročnim zajmovima. Tačno je i da strani investitori traže odgovarajuće kamate za rizik u koji su ušli". Pa ipak, turski šef države Erdogan je u velikoj mjeri odgovoran za ekonomsku situaciju u Turskoj i pad lire.

Centralna banka u kandžama Erdogana

Činjenica da Erdoganov autoritarni kurs nije zaustavljen ni u pogledu nezavisnog rada Centralne banke bila je posebno pogubna za povjerenje međunarodnih investitora. Erdogan je od turske Centralne banke stalno tražio snižavanje kamatne stope. Predsjednik se nadao da će to pojeftiniti kredite i u konačnici potaknuti ekonomski rast. Budući da je bivši šef centralne banke Murat Cetinkaya drastično povisio glavnu kamatnu stopu u 2018. godini, uprkos Erdoganovim uputama, predsjednik ga je u julu 2019. bez ceremonije otjerao i zamijenio poslušnim Muratom Uysalom.

Ali intervencija snižavanja glavne kamatne stope nije imala željeni učinak. Desilo se suprotno: današnja teorija ekonomije kaže kako niske kamatne stope promovišu inflaciju. U Turskoj je primijećeno da je vrijednost lire nakon smanjenja kamatne stopa došla pod dodatni pritisak. Studija DZ potvrđuje negativan uticaj takve odluke. Čuvari valute reagovali su nakon toga previše suzdržano i presporo - posebno kada se radilo o tome da se "povećanom rastu cijena i sve većem slabljenju valute ipak suprotstave politički nepoželjnim rastom kamatnih stopa". Pa ipak, čini se da je turska vlada ipak naučila svoje lekcije.

- pročitajte još: “Diyanet holding”- država u državi

Nedavno je glavna kamatna stopa povećana sa 8,25 na 10,25 posto. Studija DZ-a pokazuje kako je različit razvoj deviznih kurseva u Južnoafričkoj Republici i Turskoj uglavnom posljedica političkih faktora. Južnoafrička Republika također ima problema s političkom stabilnošću i nedostatkom entuzijazma koji sa sobom nose reforme; plus loše upravljanje i korupcija. Ali ta država barem ima demokratske uslove za razvoj, slobodu štampe i nezavisno pravosuđe. Glavna razlika je, međutim, u tome što je u Južnoafričkoj Republici "svaki pokušaj rezanja sloboda Centralne banke ugušen u korijenu".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android