Turci 50 godina u Njemačkoj - od privremenog gosta do sastavnog dijela društva | Komentar | DW | 31.10.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Turci 50 godina u Njemačkoj - od privremenog gosta do sastavnog dijela društva

Kada su turski gastarbajteri prije 50 godina došli u Njemačku, nisu namjeravali da se u toj zemlji trajno nastane. A ni njemačka vlada nije tada vidjela potrebu da za te "privremene goste" razvija posebnu politiku.

default

Odluke koje su jako utjecale na život Turaka vuku korijene iz 70-ih godina. Socijaldemokratski kancelar Willy Brandt (Vili Brant) zabrinuto je gledao na predstojeće društvene izazove. U službenom priopćenju vlade je kazao:

Dossierbild 50 Jahre deutsch-türkisches Anwerbeabkommen 1

„Potrebno je da brižljivo razmotrimo, u kojim sferama društva su iscrpljeni kapaciteti kada je riječ o prijemu.“

Ta izjava je označila promjenu političkog pravca, koji je za gastarbajtere predstavljao prekretnicu. Oko deset mjeseci kasnije, 1973. godine, donesena je odluka o prestanku zapošljavanja. Prema mišljenju tadašnje predsjednice Bundestaga Ritae Süssmuth (Rita Zismut) ovaj korak je za Njemačku imao važne posljedice.

Većina njih, oko 50 procenata, se vratila natrag. Ali, druga polovina njih je ostala i dovela je svoje obitelji. Znači, zajednički život s njihovim obiteljima postao je tema tek nakon 1973.godine.“

Prvi prijedlozi za integraciju

Početkom 70-ih godina Turcima su produžene boravišne dozvole, a i lakše su je dobijali. I doseljavanje obitelji je olakšano. Tako su Turci počeli da se nastanjuju u Njemačkoj. Safter Cinar (Čnar), povjerenik za pitanja migracije i integracije Njemačkog saveza sindikata (DGB) je mišljenja, da tadašnja njemačka vlada nije bila spremna za taj imigracijski val.

Flash-Galerie Gastarbeiter Anwerbeabkommen

Željeznička stanica u Minhenu

„Dugotrajna imigracija, posebno naknadno doseljenje obitelji znači, da će u vrtiće, škole doći mnogo djece koja govore drugim jezikom, koja pripadaju drugoj religiji i kulturi. O tome se nije razmišljalo.“

Prvi prijedlozi za integraciju dolazili su od prvog povjerenika za strance savezne vlade, Heinza Kühna (Hajnca Kina). On je 1979. godine predložio prvi izvještaj o strancima. Cinar je mišljenja, da Kühnovi prijedlozi vrijede još i danas.

"Na primjer, raspravljalo se o pitanjima kao što su reforme obrazovnog sistema, zapošljavanje odgovarajućih kadrova, obrazovanja na maternjem jeziku. Kühn je rekao da bi trebalo ubrzati proces dodjeljivanja državljanstva te da treba prihvatiti dvojno državljanstvo.

Gastarbeiter Türkei Anwerbeabkommen

Aerodrom u Dizeldorfu

No, tome vlada nije pridavala važnosti i 1981. godine su poduzete mjere koje su predviđale upravo suprotno. Na primjer, prvo ograničenje za spajanje obitelji bilo je uvedeno 1981. godine."

Imigracijski zakoni postali strožiji

Godine 1982, kancelar Helmut Kohl (Kol) je ukazao u svom prvom priopćenju na rigoroznu politiku prema strancima. Broj stranaca trebao je biti ograničen.

"Strancima koji se žele vratiti u svoju domovinu, povratak mora biti olakšan. Ali, oni također moraju odlučiti hoće li se vratiti ili ostati s nama i integrirati se."

Tačno godinu dana nakon je na snagu stupio Zakona o pomoći pri povratku. No, mnogi Turci se nisu vratili. Iako je sredinom 90-ih u Njemačkoj živjelo dva miliona ljudi turskog porijekla, još uvijek je tema rasprava bilo pitanje: da li je Njemačka zemlja imigracije? Predsjednik Savjetodavnog vijeća njemačkih fondova za integraciju i migraciju, Klaus Bade, kaže da se oteglo do kraja 90-ih godina, dok integracija nije dobila mjesto u politici: "Savezna vlada, pod koalicijom socijalista i zelenih, počela je ozbiljno da se bavi integracijskom politikom u zemlji."

Odlazak turskih gastarbajtera iz Frankfurta u posjetu Istanbulu

U isto vrijeme imigracijski zakoni su postali strožiji. Dvojno državljanstvo se više nije toleriralo. Učenje njemačkog jezika postalo je uvjet. Spajanje obitelji i dodijeljivanje državljanstva postalo je teže. S druge strane, dijalog sa migrantima je dobio na važnosti. Integracijski samit, s kancelarkom Angelom Merkel na čelu, primjer je takvih nastojanja. Istraživač za pitanja migracije Klaus Bade je optimističan. Njemačka politika se prilagodila novom obliku društva, kaže: "Njemačka i njemačka politika stigli su u zemlju imigracije, stigli su u društvo imigracije. Integracija je postala glavna tema, centralno pitanje politike. U svakom ministarstvu postoji odjel koji se bavi migracijom i integracijom. Niko više ne poriče da je Njemačka zemlja useljavanja, osim ako nije pogođen sljepoćom."

Autor: Jülide Danisman / Denis Toskić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić