Tumori mozga: Novo cjepivo daje nadu

Tumori mozga teško se liječe. Čak se i oni tumori koje je moguće operirati, rijetko se mogu potpuno ukloniti kirurški. Pacijenti obično primaju kemoterapiju i radioterapiju. Unatoč tome, ljudi s agresivnim tumorima često žive najviše pet godina nakon dijagnoze.

U studiji istraživača iz Njemačkog centra za istraživanje raka, Sveučilišnog medicinskog centra Mannheim, Sveučilišne bolnice Heidelberg i drugih istraživačkih institucija, 33 pacijenta, uz pomenutu terapiju, dodatno su primila cjepivo.

Osam godina kasnije, istraživački tim objavio je rezultate svog dugotrajnog praćenja pacijenata u časopisu Nature. I zaključila da postoji razlog za oprezni optimizam: 66 posto ljudi, koji su sudjelovali u studiji, još je uvijek bilo živo nakon osam godina. U 42 posto slučajeva tumor se nije ponovo pojavio tokom tog razdoblja.

Činjenica da se tumor nije vratio kod velikog broja oboljelih tokom tako dugog razdoblja najviše ga je iznenadila, kaže jedan od glavnih autora studije, Michael Platten. On je ravnatelj neurološkog odjela Sveučilišne bolnice u Mannheimu i voditelj istraživačkog odjela u Njemačkom centru za istraživanje raka.

Cjepivo protiv tumora mozga ne sprječava rak

Bez obzira da li je riječ o ospicama, zaušnjacima ili COVID-u19, cijepljenje prvenstveno poznajemo kao preventivnu mjeru namijenjenu sprječavanju zaraze određenom bolešću ili treniranju našeg imunološkog sustava kako bi bolest bila manje teška. Ovdje je riječ o tzv. preventivnim cijepljenjima. 

S druge strane, terapijska cijepljenja imaju za cilj uništiti tumor aktiviranjem imunološkog sustava. U slučaju terapije, koju su razvili Platten i njegov tim, cjepivo cilja na gensku mutaciju koja se javlja samo kod određenih tumora mozga: Svih 33 sudionika patilo je od astrocitoma visokog stupnja.

Cjepivo trenira imunološki sustav za borbu protiv tumorskih stanica

Astrocitomi su vrsta glioma i među najčešćim tumorima središnjeg živčanog sustava, tj. mozga i leđne moždine. Klasificiraju se u četiri stupnja težine, od benignih do vrlo agresivnih. Astrocitomi trećeg i četvrtog stupnja dijele specifičnu gensku mutaciju, koja je na meti cjepiva istraživača.

Ovaj gen kodira specifični enzim, IDH1. Genska mutacija rezultira zamjenom specifičnog proteinskog gradivnog bloka u IDH1, stvarajući novu proteinsku strukturu koja potiče brži rast tumora. Cjepivo trenira imunološki sustav da prepozna ovu proteinsku strukturu kao neprijateljsku stranu i da je napadne.

Cjepivo testirano u studiji aktiviralo je imunološki sustav na dva načina: generiralo je T stanice, koje su izravno napadale maligne stanice i B stanice, koje su proizvodile antitijela protiv tumora. Cilj, kaže Platten, je "spriječiti ponovnu pojavu tumora nakon završetka liječenja, u ovom slučaju radiokemoterapije".

Dokazi o učinkovitosti cijepljenja protiv tumora mozga još uvijek nedostaju

Ulrich Herrlinger je ravnatelj neuroonkologije u Sveučilišnoj bolnici u Bonnu i nije bio uključen u studiju. Rad svojih kolega vidi kao pravu priliku za oboljele. 

Astrocitomi visokog stupnja imaju "gotovo 100-postotnu vjerojatnost da se ponovno pojave, nastave rasti i na kraju postanu neizlječivi", kaže Herrlinger. Istraživači ne znaju uzrok takvih tumora. "Niko ne zna zašto to pogađa baš tu osobu", kaže ovaj istraživač raka.

To je i razlog zašto mu istraživanje njegovog kolege Michaela Plattena daje takvu nadu: "Kad bi bilo moguće trajno održati imunološki sustav aktivnim, onda bi to već bilo povezano s nadom u dugoročno suzbijanje tumora."

Velika studija praćenja cjepiva protiv tumora mozga počinje 2027.

Poput autora studije Plattena, Herrlinger također upozorava na prestrogo tumačenje podataka: "Sa samo 33 pacijenta ne možete izvući nikakve čvrste zaključke." Sljedeći korak, kaže Herrlinger, mora biti kontrolirano, randomizirano ispitivanje.

To se već planira: Projekt će započeti u martu 2027. s više od 200 pacijenata, objašnjava Platten. "Kako stvari danas stoje, govorimo o razdoblju od devet godina, prije nego što budemo imali pouzdane rezultate studije."

Tek tada će postati jasno koliko je cijepljenje zapravo učinkovito i mogu li docjepljivanja dodatno pojačati imunološki odgovor. Ipak, Platten ne misli da je oprezni optimizam pogrešan nakon rezultata trenutne studije. Uostalom, kaže, nade nikad ne može biti previše.