″Tuku nas zato što smo siromašni″ | Kiosk | DW | 23.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

"Tuku nas zato što smo siromašni"

Njemački mediji izvještavaju o stanju izbjeglica i migranata u BiH, Mađarskoj i Srbiji. Pišu o nasilju hrvatskih i mađarskih graničnih službenika nad svima koji pokušaju ilegalno preći granicu Evropske unije.

Bečki studio ARD-a Südosteuropa objavio je reportažu o izbjeglicama u Bosni i Hercegovini i njihovim iskustvima prilikom pokušaja prelaska granice Republike Hrvatske. U članku pod naslovom „U pojedinačnim slučajevima ne tuku" autor između ostalog piše: „Prema zvaničnim podacima na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine je trenutno zaglavljeno oko 5.400 ljudi. Većina njih dolazi iz Sirije, Afganistana i Pakistana. Smješteni su ili u potpuno napuštenom školskom domu ili u šatorima koje su postavili oko zgrade. Sascha Schießl iz Vijeća za izbjeglice u Donjoj Saskoj (Niedersachsen) opisuje situaciju ovim riječima: ‚To nisu humani uslovi za život. To je katastrofa'." 

"Većina izbjeglica želi dalje u zemlje Evropske unije, a jedan od njih je i Atif iz Afganistana koji planira da napusti BiH, ali se i brine: 'Hrvatska policija je veoma loša, oni tuku izbjeglice, jer smo mi jako siromašni.'", navodi se dalje u članku.

Sagovornik ARD-a Sascha Schießl je također razgovarao sa brojnim ljudima na različitim mjestima i njegov zaključak je: „U pojedinačnim slučajevima neće tući. Ali u pravilu uvijek da", govori on za ovu medijsku kuću.

„To su teške optužbe protiv hrvatske graničnih službenika. S jedne strane, službenici su obavezni da one koji traže zaštitu, prema međunarodnim standardima, prvo prime i onda ispitaju svaki pojedinačni slučaj. Ali to nije tako. A pored toga se dešavaju i napadi na nenaoružne ljude. Sascha dodaje i sljedeće: 'Na kraju krajeva, to su zločini i povrede ljudskih prava. To mora imati svoje posljedice'.

S druge strane iz Ministarstva unutrašnjih poslova u Zagrebu poručuju: „Izjave od strane osoba koje su pokušale ilegalno da pređu granicu Republike Hrvatske moraju se posmatrati u kontekstu situacije u kojoj su se oni našli kada su pokušali da pređu granicu, koja je istovremeno i granica EU, i koja se mora štititi i nadzirati", navodi dalje autor Srđan Govedarica.

Na kraju članka se zaključuje da se ipak ne može neovisno dokazati koliko je tačno slučajeva nasilja na migrantima i izbjeglicama na granici zaista i bilo: "U dvije policijske racije u izbjegličkom smještaju pronađeno je i hladno oružje. Hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova zbog toga sumnja da bi povrede mogle da potiču od međusobnih tučnjava između izbjeglica. Sascha Schießl iz Vijeća za izbjeglice Donje Saske ipak je uvjeren da se na granici sistematski tuče i on za takvo ponašanje hrvatskih graničnih službenika nudi i objašnjenje: 'Hrvatska kao članica EU, ali ne dio šengenskog područja ima interese da ostatku EU dokaže da je u stanju štititi svoje granice i da ih može blokirati kao što je to već urađeno u Mađarskoj, a što pokušavaju i ostale države EU'."

Gewalt gegen Flüchtlinge an bosnisch-kroatischer Grenze (DW/A. Kamber)

Sve češće se migranti i izbjeglice žale na nasilje graničnih službenika

Mađarska i odnos prema izbjeglicama

Njemački list die Tageszeitung danas također piše o izbjeglicama i migratima, te o odnosu Mađarske prema njima. U objavljenom članku pod nazivom „Mađarska odbija dati hranu izbjeglicama da bi ih primorala da napuste zemlju" dopisnik ovog lista iz Budimpešte piše o tome kako je Mađarska pooštrila svoje već restriktivno zakonodavstvo o izbjeglicama, da bi de facto ukinula status izbjeglica. „Ko u Mađarsku doputuje iz zemlje koja važi kao zemlja sigurnog porijekla, njegov zahtjev se automatski odbacuje", stoji između ostalog u članku.

Jedna od tih zemalja za mađarske vlasti je i Srbija, i od 1. jula se svi migranti koji doputuju iz ove zemlje automatski odbijaju . "Međutim, neki podnosioci zahtjeva su pred mađarskim sudom pokrenuli sudski postupak protiv ovakve automatske deportacije. Tu su se mađarske vlasti dosjetile da punoljetnim izbjeglicama, čiji je zahtjev odbijen, uskraćuju hranu",  navodi se dalje u članku.

„Među prvim žrtvama ovog perfidnog plana je jedna porodica iza Afganistana. Djeca su morala da jedu odvojeno od svojih roditelja, tako da ne bi mogli da dijele hranu jedni s drugima", objašnjava autor i dodaje: "Evropski sud za ljudska prava u dva slučaja je već donio odluku da ne smije dolaziti do uskraćivanja hrane onima čiji je zahtjev odbijen. Međutim, tu nije sretan završetak ove priče."

"Trenutno se zbrinjava sedam osoba, ali jedna mlada Afganistanka i dalje gladuje. Ona je preživjela nevjerovatne teškoće, piše mađarski Helsinški komitet na svojoj Facebook stranici u srijedu (22.8.): „Mađarske vlasti joj uskraćuju ne samo zaštitu, nego i dvije zemičke...", zaključuje autor.

Pogledajte video 02:05

Ko su ovi ljudi?

Izbjeglice ne odustaju od prelaska granice

I njemački radio Deutschlandfunk na svojoj internet straniciu članku pod nazivom „Odnos prema ljudima" između ostalog piše: „Otkako su Mađarska i Hrvatska zatvorile svoje granice i na svojim granicama zastrašuju migrante nasiljem, oko 7.000 ljudi je zaglavljeno u Srbiji. Zahtjevi za azil nemaju velike šanse da budu odobreni. Ove godine je odobreno samo 12 zahtjeva za azil."

Piše se i o mogućnosti sabirnih izbjegličkih centara u Srbiji. „Neke države EU, kao što je Austrija, predlažu da izbjeglice već u Srbiji predaju zahtjeve za azil u EU. Međutim, neki opozicioni političari ne misle da je to dobra ideja", navodi se.

„'Evropska unija okreće glavu kada naše vlasti krše ljudska prava. Ako Brisel smatra da je važnije izgraditi izbjegličke centre ovdje u Srbiji, onda se ljudi pitaju gdje su ostale demokratske vrijednosti EU', smatra opozicioni političar Konstantin Samofalov iz SDS-a."

U ovoj opširnoj reportaži piše se i o stanju izbjeglica koje se i danas nalaze u Srbiji, ali čekaju svoju priliku da ipak napuste Srbiju i odu dalje u Evropsku uniju. Njih 10 do 15 to pokušavaju svaki dan. „Nevena Brajović radi u tranzitnom centru u Principovcu, na srpsko-hrvatskoj granici. Ona je šokirana metodama graničnih službenika: 'Oni stavljaju izbjeglicama nenapunjene pištolje na glavu da bi ih zastrašili. Uzmu im odjeću i pošalju ih nazad sasvim gole. Bilo je slučajeva da su na izbjeglice slani i psi. Dokumentiramo sve incidente i povrede. Ja sam vidjela najmanje 20 slučajeva mučenja. Ali još surovija granična policija od hrvatske je ona na granici sa Mađarskom. Bez obzira na to, izbjeglice i dalje pokušavaju'."

Pregled štampe pripremila: Aida Sofić Salihbegović

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu