Tužni rekord grada Nevesinja

Situacija u Nevesinju, gradiću u istočnoj Hercegovini, je zabrinjavajuća. Zaposleno je svega 520 radnika, dok svaki treći radno sposobni Nevesinjac već godinama traga za poslom. Veliki broj kompanija konstantno bilježi gubitke, kapaciteti se minimalno koriste, a brojni radnici su na čekanju – ovo je sumorna slika nevesinjske privrede, koja nakon privatizacije gotovo da i ne postoji.

Potvrđuje to i Branislav Miković, načelnik opštine Nevesinje.
“Uvažimo i činjenicu da je nesreća koja se dogodila narodima Bosne i Hercegovine još doprinjela da ono što je građeno 50-60 godina bude srušeno. Novi modeli i pristupi, posebno ekonomski, nisu dali dovoljno snažne ulazne elemente da bi se postojeći resursi razvijali“ - kaže Miković.

Privatizirana preduzeća iz metalskog sektora rade sa gubicima, a stepen korištenja kapaciteta je jedva iznad deset odsto. Slično je i u tekstilnoj industriji, koja je zapošljavala 1.000 radnika.

U stečaju je i nekadašnji nevesinjski gigant, građevinsko preduzeće "Bišina", koje je prije rata bilo prepoznatljivo u cijeloj Hercegovini. Danas je ostalo bez ičega. Imovina propada, a radnici su bez posla.

Prošle godine zatvoreno 36 firmi

Boro Laketa je bivši radnik jednog od propalih nevesinjskih preduzeća. „Preduzeća koja su prije rata relativno dobro radila, gotovo da su potpuno neuposlena, proizvodni proces rijetko gdje nije zaustavljen. Moja porodica broji šest članova i jedno ja nešto zaradim, radeći fizičke i sezonske poslove“ - dodaje Laketa.

I građani Nevesinja su nezadovoljni trenutnim stanjem kada je proizvodnja i zaposlenost u pitanju. „Nema novih radnih mjesta. Nema fabrika. Ničega! Kupovna moć je jako slaba i svaki dan je sve teže i teže“ kažu anketirani Nevesinjci.

U gradiću ispod planine Velež sve je manje i trgovačkih, ugostiteljskih i zanatskih radnji. Zbog smanjene kupovne moći stanovništva prošle godine je zatvoreno čak 36 firmi.

Proizvodna orijentacije za značajniji oporavak privrede

„Raspolažemo kapacitetima za razvoj poljoprivrede i drvoprerađivačke industrije. Zajedno s Vladom RS nastavićemo kroz podsticajne mjere da podržavamo razvoj naše dvije mljekare, proizvodnju sjemenskog materijala, pšenice, krompira, te razvoj sušare, koju smo predvidjeli za ljekovite biljke. Osim toga, imamo dobre i vrijedne ljude, spremne za rad. Navešću primjer Milorada Pikule, našeg sugrađanina, koji je dobio sredstva i napravio farmu s 300 grla i na taj način stvorio važne uslove za razvoj farmerske proizvodnje na ovom području“ kaže Branislav Miković načelnik Nevesinja.

“Uprkos velikoj krizi urađeno je dosta na infrastrukturi, posebno na putevima i vodovodnoj mreži, obavljena su ispitivanja iz oblasti energije vjetra, kandidovani su projekti za sanaciju deponije na izletištu Bukovik i put do mosta Ovčiji brod. Ali bez proizvodne orijentacije ne može se doći do značajnijeg oporavka privrede“ - kategoričan je načelnik Miković.

Nevesinjac Šerif Bojčić mišljenja je da u nevesinjskom kraju ima kapaciteta u koje treba ulagati. „Prije rata u Nevesinju su bile tri fabrike koje su upošljavale dosta radnika. Danas, toga nema i sve je uglavnom palo, ne računajući opštinske institucije, na poljoprivredu i stočarstvo. Nevesinje je poljoprivredno-stočarski kraj i u to treba ulagati!“ ističe Bojčić.

Najviše nezaposlenih sa srednjom stručnom smjenom

Na evidenciji lokalnog Biroa za zapošljavanje je 3.024 osobe, što je u odnosu na ukupan broj stanovnika daleko više nego u drugim bh mjestima - kaže Jovan Vasiljević, rukovodilac nevesinjskog Biroa za zapošljavanje.

Prema njegovim riječima, u armiji nezaposlenih najviše je kvalifikovanih radnika i tehničara sa srednjom stručnom spremom, koji čine približno dvije trećine evidentiranih. Više od polovine ih je starije od 35 godina.

Ekonomski razvoj nevesinjske sredine ne može počivati na postojećoj strukturi privatne inicijative i djelovanja, već bi trebalo da se zasniva na boljem iskorištavanju prirodnih resursa, kao što su poljoprivredno zemljište, šumski kompleksi, građevinski kamen te turistički i energetski potencijali - jedinstvenog su mišljenja naši sagovornici.

Autor: Sanel Kajan

Urednik: Svetozar Savić