Tužba BiH protiv Srbije i Crne Gore

Kada je bivssi predsjednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan Milossevich u februaru 2002. izissao pred sudije Haškog tribunala, svjetski mediji su taj dogadjaj proglasili "procesom stoljeća", pošto je prvi put u istoriji medjunarodnog pravosudja predsjednik jedne drzzave, optužen za ratne zločine i genocid.

Današnji početak završne rasprave "Bosna i Hercegovina protiv Jugoslavije: Zahtjev za primjenu Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida", kakav je zvaničn naziv tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore, podnesene drugom i 46 godina starijem haškom medjunarodnom sudu, mediji takodje najavljuju kao "proces stoljećha", ali medjudržavni.

Jer, prvi put u istoriji pred najvišom instancom medjunarodne pravde raspravljaće se o odgovornosti jedne države za genocid, najteže djelo koje medjunarodno krivično pravo poznaje.

Postupak je pokrenut u martu 1993., dakle mnogo prije postizanja Dejtonskog sporazuma, ali u situaciji kad je BiH većh postojala kao suverena i medjunarodno priznata država, i za sud je tužba neosporna. Za vlasti Savezne Republike Jugoslavije, a potom Srbije i Crne Gore, u 13 godina proceduralnih rasprava ta činjenica i sam sud su sporni.

Beogradski pravni stručnjaci su prije svega dovodili u pitanje nadležnost suda. Osnovni argument tužene strane je da u momentu kad je 1993. BiH podnijela tužbu - tadašnja SRJ navodno nije bila članica UN, pa je Medjunarodni sud pravde, kao organ UN, nenadležan za spor. Uz to su navodili da se u susjednom Haškom tribunalu, kilometar dalje, sudi onima koji su u to vrijeme bili na vlasti. I da su oni, a ne drzzava odgovorni za zločine.

MSP je u dva maha - 1996. i 2003. - odbacio argumente o sopstvenoj nenadležnosti. Za petnaest sudija cijela stvar je jasna. Po srijedi je potpuno zakonit medjudržavni spor, u kojoj je stranka koja tuži BiH, kao država i cjelina, a tužena strana SCG, kao država i cjelina. Za Medjunarodni sud pravde u Hagu drzava je uvijek ista bez obzira ko njome vlada, i tu se stvar pravno završava.

Danas pa još šest dana zastupnici BiH će obrazlagati tužbu, a onda će pravnici SCG sedam dana iznositi svoje argumente. Potom će i jedna i druga strana izvesti svjedoke. Postupak će, uz pauze, trajati do 9. maja, a presudu ne bi trebalo očekivati prije početka 2007.

Treba naglasiti da ratne reparacije, koje se često pominje u najavama rasprave, nisu predmet spora i o njima se sudije neće izjašnjavati. Tek ukoliko bi BiH dobila spor, to bi omogućilo podizanje odštetnog zahtjeva protiv Srbije i Crne Gore.