1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Trumpovi skandali nisu više neka velika stvar"

Ines Pohl
29. septembar 2020

U normalnim okolnostima bi skandal oko poreznih trikova jednog američkog predsjednika mogao koštati položaja. No Donald Trump bi od toga mogao čak i profitirati.

https://p.dw.com/p/3j9k9
Foto: Brendan Smialowski/AFP/Getty Images

Politički Washington je u nedjelju navečer nakratko ostao bez daha. Razlog je bio ekskluzivni izvještaj „New York Timesa" koji je objavio da američki predsjednik Donald Trump u deset od posljednjih 15 godina uopće nije plaćao porez na dohodak na saveznoj razini. Odnosno da je u 2016. te 2017. (svojoj prvoj godini na predsjedničkoj dužnosti) platio samo po 750 dolara poreza na dohodak.

Izvještaj „New York Times" sugerira da je Trump bio beskrupulozan u pokušaju da plati što je moguće manje poreza – ili da je bio vrlo loš poslovni čovjek. Ili, što je najvjerojatnije najbliže istini, oboje. Radi konteksta: prosječni američki građanin godišnje plati oko 12.200 dolara poreza, to je otprilike 16 puta više od Donalda Trumpa.

Predsjednik je, neposredno nakon objave izvještaja, sve te informacije nazvao lažima koje, kako kaže, liberalni tisak širi kako bi mu naškodio.

Neposredno uoči prve TV-debate

Nije sigurno slučajnost da je liberalni "New York Times", list koji se već mjesecima svim publicističkim sredstvima bori protiv Trumpovog reizbora, ovu "bombu" aktivirao neposredno uoči prvog televizijskog sučeljavanja predsjedničkih kandidata, očito u nadi da bi te informacije mogle pomoći demokratskom izazivaču Joeu Bidenu da u 90-minutnom duelu u Clevelandu osvoji dodatne političke bodove. To je prvi od ukupno tri TV-dvoboja, koji su u ovoj korona-godini posebno važni obzirom da kandidati u borbi za naklonost birača mogu nastupiti samo na rijetkim javnim predizbornim skupovima. Očekuje se velika gledanost TV-okršaja.

Duel je zamišljen tako da će Trump i Biden odmjeriti snage u šest različitih tematskih blokova, svaki od njih bi trebao trajati po 15 minuta. To su sljedeće teme: Supreme Court (Vrhovni sud), odnosno konkretan odgovor na pitanje tko bi trebao naslijediti liberalnu sutkinju Ruth Bader Ginsburg koja je nedavno preminula, COVID-19, ekonomija, rasizam i nasilje u američkim gradovima, Trumpova i Bidenova dosadašnja politička bilanca te integritet samih izbora. 

Joe Biden
Joe Biden, demokratski kandidat za predsjednika SAD-a i protukandidat Donaldu TrampuFoto: MSNBC/Zuma/picture-alliance

Američke obavještajne službe boje se da bi, kao i 2016., neke druge zemlje mogle pokušati utjecati na ishod izbora. Trump već tjednima tvrdi da je dopisno glasanje nesigurno i podložno manipulacijama – i na taj način priprema teren za scenarij po kojem bi nakon izbora osporio svoj eventualni poraz. „Fact-check", odnosno provjera točnosti iznesenih tvrdnji, tijekom samog TV-dvoboja nije predviđen.

"Vjerojatno ta priča ionako neće imati nikakvog učinka na promjenu izbornog ponašanja Trumpovih simpatizera", kaže Sheri Berman, politologinja na Bernard College poznatog Sveučilišta Columbia. Na vrlo polariziranoj američkoj medijskoj sceni ima jako puno ljudi koji ne znaju baš puno o Trumpovim porezima, tvrdi Berman. Osim toga, kako dodaje, proteklih godina su se ljudi navikli na brojne laži i skandale: „To jednostavno više nije neka velika stvar u Sjedinjenim Državama", napominje Berman.

Dokaz Trumpove spretnosti?

Ali to nije sve: politologinja sa sveučilišta Columbia itekako realnom smatra mogućnost da bi Trump zbog svojih poreznih trikova mogao pobrati dodatne simpatije fanova – zato što bi oni u njegovim potezima mogli vidjeti dokaz za to koliko je predsjednik spretan i kako točno zna s kojim trikovima može za sebe izvući maksimalnu korist.

Koje uopće mogućnosti onda ima Joe Biden da u takvoj konstelaciji profitira od iznimno važne TV-debate, koju će uživo pratiti milijuni ljudi u SAD-u, ali i u inozemstvu?

Kako bi uopće mogao utjecati na birače koji su još uvijek neodlučni, Biden bi se morao koncentrirati na svoje jače strane, govoriti o tome zašto je on bolji izbor za obnašanje dužnosti predsjednika, odnosno za suočavanje s teškom ekonomskom situacijom za vrijeme i nakon korona-krize. Berman smatra da bi Biden trebao naglasiti kako bi sa sobom, u slučaju pobjede, u vladu doveo vrlo iskusne ljude, tim koji bi bio sposoban djelovati od prvog dana mandata: "U predizbornoj kampanji Hillary Clinton 2016. vidjeli smo da nije dovoljno fokusiranje na negativne strane kod protivnika."

Na izvještaje o Trumpovim poreznim trikovima većina Amerikanaca ionako samo sliježe ramenima, uvjerena je Berman: "Svi u međuvremenu znaju kakav je Trump kao osoba. Oni ga biraju zbog njegove politike – ili jednostavno samo zato što ne vole demokrate."

Deutsche Welle će u noći s utorka na srijedu od 2:45 (po srednjoeuropskom vremenu) prenositi uživo debatu Trumpa i Bidena na svom engleskom TV-kanalu. Drugo sučeljavanje je predviđeno za 15. listopada u Miamiju, a treće bi se trebalo održati 22. listopada u Nashvilleu.