Trumpova ledena računica | Politika | DW | 20.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Komentar

Trumpova ledena računica

Svojom ponudom da kupi Grenland, američki predsjednik Trump još jednom je uzdrmao poslijeratni poredak Zapada. Pri tome mu je, prije svega, stalo do geopolitičkog uticaja na Arktiku, smatra Oliver Sallet.

Poznata je sumnja američkog predsjednika Donalda Trumpa u klimatske promjene koje je uzrokovao čovjek. Ali kada je u pitanju Grenland, ledena otopina bi sada mogla zagrijati njegovu dušu.

Jer, iza Grenlanda se nalazi Arktik, a time i jedna od rijetkih neiskorištenih svjetskih regija s velikim ekonomskim potencijalom.

Posve je jasno da je predsjednikova ponuda za kupovinu usmjerena ka bogatstvima koja se nalaze u tlu, koja će uskoro, zahvaljujući klimatskim promjenama i topljenju ledenih masa, biti još dostupnija. Čak i Trump, negator klimatskih promjena, to zna - neskrivajući da bi SAD u trci za Arktik rado imale vodeću ulogu.

Riječ je o geopolitičkoj dominaciji Sjedinjenih Država

Pored SAD, Norveške i Danske, sa Arktikom graniče Trumpovi suparnici - Rusija, pa čak i Kina. Iako vodstvu u Pekingu nedostaje arktički teritorij, težnju za regijom na Polu Kina jasno ističe, nazivajući se "državom bliskom Arktiku".

Oliver Sallet Kommentarbild App (DW)

Oliver Sallet

Jasno je da je ovdje riječ o nečemu višem od kupovine nekretnine. U utrci za mineralne sirovine i brodske prometne rute ogleda se geopolitičko nadmetanje starih i budućih hegemonija za jedan novi svjetski poredak. Kod Donalda Trumpa se ne radi ni o čemu drugom do američkoj dominaciji na Arktiku - i to u utrci sa njenim rivalima Rusijom i Kinom.

Ideja da Grenland postane američki pri tome nije nova: 1946. je to već pokušao predsjednik Harry S. Truman. Danska je tada to odbila, kao i danas, uz zahvalnost. A pogled na historijske izvore otkriva da su čak Aljaska, Louisiana i Djevičanski otoci uz naknadu postali američki. "Make America Great Again" - zašto se to jednog dana ne bi odnosilo i na Grenland?

Trump dovodi u pitanje dosadašnji svjetski poredak

Ali od 1946. godine je prošlo tek nešto više od sedam desetljeća. Ubrzo nakon okončanja Drugog svjetskog rata se, prije svega pod američkim vodstvom, morao uspostaviti poslijeratni poredak. U međuvremenu, zajedničko članstvo u NATO-u povezuje zemlje Zapada sa Sjedninjenim Državama, a među njima i Dansku. Zajednički vojni savez bio je garant mira i multilateralizma.

Ali sada Kina osporava SAD svjetsku moć i predsjednik Trump daje svoj doprinos. Otkako je stupio na dužnost, potresa temelje zapadne tvorevine, nastoji rasturiti Evropsku uniju, dovodi u pitanje smisao NATO-a, traži blizinu despota i izbjegava stare partnere na Zapadu.

Ponuda za kupovinu za Dansku možda je pokrenula tabu temu - ali to se uklapa u svjetonazor američkog predsjednika.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije