Trijezna vremena na pomolu? | Panorama | DW | 18.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Njemačka

Trijezna vremena na pomolu?

Bezalkoholno pivo je sedamdesetih godina, kada se pojavilo na tržištu, bilo na meti podsmijeha. Danas je ono standard, napitak bez kojeg ne može da se zamisli karta pića u kafanama. Gubi li to alkohol na značaju?

Moje prvo pivo je bilo – gorko iskustvo. Ukus mi se nije dopao. Zbog gorčine tada – kao 16-godišnjakinja – ovo omiljeno piće Nijemaca nisam mogao da prihvatim i kao svoje. Zato smo ga moji prijatelji i ja miješali sa limunadama i Koka-kolom. Zapravo je mješavina tokom godina sadržavala sve više piva, tako da sam poslije dugog navikavanja konačno prihvatila i njegov čist ukus.

Mi koji smo odrastali 90-ih godina nismo znali ni za čija-sjemenke, ni za zelene mutne sokove, ni za tofu-šnicle. Zdrav način života je za nas bio nešto što kvari zabavu, fitnes je bio gubljenje vremena. Ne sjećam se da sam se za vrijeme mojih srednjoškolskih i studentskih dana uopšte sretala sa bezalkohonim pivom. Flaše sa natpisom „bezalkoholno" sam možda jedom vidjela na nekom porodičnom slavlju na koje je bio pozvan i stric koji ne pije alkoholna pića.

Bezalkoholno pivo je danas standardni dio kafanske ponude; katkada se nudi i više vrsta tog napitka, na primjer, kelnsko ili pšenično. Danas u kafanskoj bašti kada je ljetnja vrućina i kada ne želim da me alkohol udari u glavu, naručujem bezalkoholno pivo, i pri tome nema ciničnih komentara. Ovaj trend potvrđuju i statistike; obrt bezalkoholnih piva je u maju ove godine bio za 6,5 odsto veći nego u istom mjesecu prošle godine.

Pogledajte video 03:07

#DE_facto: Koliko Nijemci stvarno vole pivo?

Šta se to dešava s Nijemcima?

Pivo spada u trojstvo predrasuda sa kojima su me dosad kao Njemicu uvijek pozdravljali u inonstranstvu: Ramštajn, kobasice, pivo! Najstariji dosad poznat recept za spravljanje piva potiče iz Kine; glavni svjetski izvoznik piva je Meksiko – ali njemačka je smislila zapovijest o čistoći piva. To je puristički zakon iz 1516. godine koji je od nas načinio pivsku naciju i kaže da se pivo mora spravljati samo od četiri sastojka: vode, hmelja, slada i kvasca.

Umjetnost spravljanja piva počiva na procesu vrenja u kojem nastaje alkohol. Kako onda bezalkoholno pivo uopšte može biti pravo pivo? Njemački pivari su se godinama bavili tim pitanjem i razvili dva kompleksna postupka. Ili se etanol naknadno odstranjuje, ili se proces vrenja prekida kada se dostigne količina alkohola od 0,5 odsto. Jer, i u bezalkoholnim pivima postoje tragovi alkohola. No, oni, prema opisu Saveza pivara, „nemaju nikakvo psihološko dejstvo na ljudsko tijelo".

I dok je u početku samo nekoliko pivara nudilo bezalkoholne sorte piva, danas su svi u tom biznisu. Važno je napomenuti i da Nijemci iz godine u godinu piju sve manje piva. Dok su 1970. godine, prema portalu „Statista", pili 140 litara godišnje po glavi stanovnika, 2018. je konzum iznosio nešto manje od 100 litara. „Bezalkoholno pivo je jedina vrsta piva čiji se konzum povećava"; kaže Markus Štrobl sa Instituta za istraživanje tržišta Nilsen.

Stiglo se do novog ukusa

Postaje li to Njemačka polako sve trijeznija? Sedamdesetih godina su se na tržištu pojavile prve sorte namijenjene vozačima, sa nazivima koji su čak bili namjenski, na primjer: „Birburger drive". Od 2010. godine mnoga bezalkoholna piva se reklamiraju kao izotonični sportski napici. „Nešto što pijem kada sam aktivan i kada su mi potrebni minerali i vitamini", objašnjava Markus Štrobl. A pet godina kasnije pojavile su se i sorte pomiješane sa limunadom.

„Bezalkoholno pivo postaje osvježavajući napitak. To je danas neka vrsta gorke zamjene za limunadu ili sok od jabuka; stalno se nalaze novi povodi za pijenje bazalkoholnog piva", kaže Štrobl: „U Njemačkoj više niko ne mora da zaobilazi pivo ako neće da pije alkohol".

A u Berlinu?

Na stranu trendovi i statistike: šta na sve to kaže jedan barmen? Jedne ljetnje večeri u Berlinu sjedila sam u jednom koktel-baru; svi stolovi su bili zauzeti, a u karti pića je bila sva sila „moktela", bezalkoholnih varijanti poznatih koktela kao što su „Pinjakolada", „Kaipirinja" ili „Bladi meri". Da li se prodaje više takvih pića nego prije? – pitam barmena, a on odmahuje glavom: „Ljudi generalno piju manje".

To je zapravo zapanjujuće kada znamo u kojoj mjeri je alkohol društveno piće, sve i ako se zna da je štetan po zdravlje. A postoje i drugi trendovi kao što su „Ecstatic dance" ili „Sobr sensation party“, javne urke na kojima se uopšte ne toči alkohol.

One su još uvijek izuzetak u prijestolnici žurki. Ali, možda su pokazatelj trendova među mladima danas, jer je njemačka Savezna centrala za zdravstveno prosvjećivanje saopštila da samo još 8,7 odstomladih do 17 godina starosti navodi da jednom nedjeljno pije alkohol – 2004. godine je takvih bilo 21,2 odsto.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu