Trijanon – praktična trauma Viktora Orbana | Evropa | DW | 04.06.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Trijanon – praktična trauma Viktora Orbana

Sjećanjem na „diktat mira“ iz Trijanona, sporazum potpisan pre 100 godina, 4. juna 1920, premijer Viktor Orban želi oko sebe da okupi naciju – i u Mađarskoj i u susjednim zemljama.

„Ne radi se o otkazivanju mirovnih ugovora ili crtanju novih granica", kaže istoričar Janoš Rajner. Za njega je spomenik Trijanonu u Budimpešti prije svega mjesto gdje ljudi odaju počast žrtvenom mitu – „naciji koja je pretrpjela toliko udaraca i još uvijek se drži zajedno". Vlada time slijedi unutrašnjopolitičke ciljeve: nacija bi trebalo da se okupi oko svog vođe – naime, premijera Viktora Orbana.

Spomenik na stotu godišnjicu mirovnog sporazuma, koji je potpisan u drugoj godini nakon završetka Prvog svjetskog rata, vlada je platila 16 miliona evra. To je neka vrsta rampe koja vodi u zemlju. Na mermernim zidovima su imena 12.500 opština koje su do 1920. godine pripadale Mađarskoj.

U dvorcu Veliki Trijanon, u Versaju kraj Pariza, delegacije sila Antante i Mađarske su 4. juna 1920. zapečatile smanjivanje nekadašnje kraljevine Ugarske na trećinu nekadašnje veličine. Velike površine (u kojima su većinim živjeli ne-Mađari, prim.ur.) pripale su Austriji, Slovačkoj, Ukrajini, Rumuniji i Jugoslaviji. Ali, više od tri miliona Mađara odjednom su bili državljani drugih zemalja. 

„Istorija ne poznaje nijednu naciju koja je preživjela takav gubitak krvi", rekao je premijer Orban u govoru naciji početkom ove godine. „Danas, sto godina nakon smrtne kazne iz Trijanona, mogu da vam saopštim: Živimo, a Mađarska još uvijek postoji."

Dva miliona Mađara u susjednim zemljama

Danas u susjednim zemljama živi oko dva miliona Mađara, od kojih je većina u Transilvaniji u Rumuniji (i oko 250.000 u Vojvodini, prim.ur.). Orbanova vlada je među Mađarima u dijaspori stvorila stabilan skup glasača dajući im pasoš, odnosno dozvoljavaći dvojno državljanstvo, što se u Bratislavi i Bukureštu posmatra s nezadovoljstvom.

Tokom pandemije korone, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto podijelio je Mađarima u dijaspori zaštitnu opremu, jer je „svaki Mađar odgovoran za svakog Mađara", kao što je navedeno u ustavu iz 2012. U propagandnim video-snimcima primaoci su se zahvalili vladi u Budimpešti – „nijedan virus" ne može da „razdvoji Mađare". 

Prikupljanje potpisa u Budimpešti za poništavanje Trijanon Ugovora

Prikupljanje potpisa u Budimpešti za poništavanje Trijanon Ugovora

Nasuprot tome, bivši austrijski vicekancelar Erhard Buzek, koji danas vodi Bečki Institut za podunavski region i centralnu Evropu, kaže da Trijanon doduše jeste velika trauma Mađara, ali oni zaboravljaju da „tamo nisu živjeli samo Mađari". Mađarske stranke u Rumuniji i Slovačkoj sada adekvatno zastupaju interese te manjine. Vlada u Budimpešti pumpa milione u njihovo obrazovanje, medije i sportske klubove – što je zapravo uplata na „izborni račun" Orbanove stranke Fides.

„Mađar je onaj koga Trijanon boli"

Prema aktuelnoj anketi Mađarske akademije nauka, 84 odsto od otprilike 1.000 ispitanika dijeli mišljenje da je Mađar „onaj koga boli Trijanon", a 94 procenta smatra da je mirovni sporazum, koji se u zvaničnim dokumentima naziva „diktatom mira", bio „nepravedan".

Reviziju granica žele desničarski ekstremisti, kao što je Laslo Toroškaj, gradonačelnik Aštohaloma, mjesta na granici sa Srbijom (Bački vinogradi), koji želi „da se ugovor proveri". Desničarska Svjetska asocijacija Mađara godinama prikuplja potpise za reviziju Trijanonskog sporazuma.

Desničarski rok bendovi, poput „Karpatija", pružili su odgovarajući muzičku podlogu. „Nem, Nem, Soha" (Ne, ne, nikad) – „trostruko ne" (Trija-Non) međuratnog perioda ponovo se uzdiže u ritmu njihove muzike. Molitva koju su đaci morali da izgovaraju za vrijeme vladavine autoritarnog međuratnog vladara Mikloša Hortija („vjerujem u vaskrsenje Mađarske") dio je njihovog scenskog nastupa. Oko Trijanona je nastala revizionistička subkultura.

Kult Hortija

Tu spada i kult Hortija, kojeg premijer Viktor Orban naziva „izuzetnim državnikom". Horti, to je odlučno djelovanje – i revizionizam.

Da bi vratio područja koja su izgubljena 1920, Horti se udružio sa Hitlerom i kratkoročno bio uspješan: Mađarska je 1938. i 1940 dobila deo izgubljenih područja. Međutim, nakon Drugog svjetskog rata, sat je vraćen u 1920. Kenderes, rodno mjesto Hortija u istočnoj Mađarskoj, danas nudi „Horti-ture", izlete koji vode do lokalnog muzeja. 

100 godina Ugovora iz Trijanona

100 godina Ugovora iz Trijanona

To je dio anti-ljevičarske politike sjećanja, kaže švajcarski istoričar Kristijan Koler. Po toj logici je „dobro ono što je prevladalo Sovjetsku Republiku". Horti je 1919. sa soldateskom pokorio pokušaj ljevičarske države koja je trajala 133 dana. Pritom su se dogodili i pogromi – čega nema u trenutnoj politici sjećanja koja naglašava „crveni teror" Mađarske sovjetske republike.

Tezu o Trijanonu kao mahinaciji stranih sila Orban danas varira kada govori o „Briselskom carstvu" ili čak o „Briselu – novoj Moskvi". Pored toga, uvijek ima sukoba sa susjednim državama (jezički spor sa Ukrajinom, dvojno državljanstvo, zahtjev za autonomijom Sekelji Mađara u Rumuniji). A u svakodnevici, za budimpeštansku vladu je najvažnije da politički porfitira od nekadašnjih područja koja su izgubljena Trijanonskim sporazumom.

„Iznenađujuće je da nalazimo zajednički jezik sa Slovačkom, sa Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom", rekao je Orban u svom govoru o stanju nacije. „Čak možemo da stvorimo i saveze". Na primjer onaj sa četiri Višegradske zemlje (Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska): blok zemalja članica EU koje su skeptične prema Evropskoj uniji.

Kada srce ne krvari

Trijanonskim sporazumom Burgenland (Gradišće) je pripao Austriji. Poslije referenduma 1921, grad Sopron je ostao u Mađarskoj. „Da se pokazalo drugačije", kaže Marijana Seper, „Sopron bi danas bio glavni grad, a ne Ajzenštat". Ali ona ne želi ništa da mijenja. Povlačenje granice „ostavlja ljude bez korijena", kaže ona. Ovdje, blizu granice, imena mjesta su ispisana dvojezično.

Mađarica iz Burgenlanda vodi mađarsko kulturno udruženje u Obervartu. Seper predaje istoriju i mađarski. Glavna stvar koja je povezuje s Mađarskom jeste kultura. „Kada sam se aktivno bavila folklorom, često smo bili pozivani na te trijanonske proslave. Ali to je uvijek bilo veoma nacionalistički", kaže Marijana Seper.

I naglašava da ona nema nikakve veze s tim što „moje srce tamo ne krvari". Svoje đake pokušava da nauči nečem drugom: da države koje započinju ratove za to poslije odgovaraju. I da mora da se čuva mir. Na kraju, za nju je Trijanon – rođenje Ujedinjenih nacija.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android