Tri godine zatvora za zločine mudžahedina

Njemačka štampa danas je puna natpisa o jučerašnjem crnom ponedjeljku i američkoj krizi na tržištu finansija, koja se odrazila na berze širom svijeta izazivajući pad akcija. Jedna od centralnih tema je i jučerašnji susret ambasadora NATO saveza u gruzijskom glavnom gradu Tbilisiju kao i susret Evropske Unije u Briselu, na kojem nije samo donesena odluka o slanju posmatrača u Gruziju već je odbačeno stupanje na snagu privremenog trgovinskog sporazuma sa Srbijom. Sueddeutsche Zeitung iz Muenchena osvrće se na presudu Rasimu Deliću u tekstu pod nazivom "Tri godine zatvora za ratnog zločinca".

Kriv za mučenja ali ne i za ubistva

"Delić je, po mišljenju većine sudija kriv za mučenja i strahote nad 12 srpskih vojnika, prenosi Sueddeutsche Zeitung iz Minhena riječi sudije Bakona Molota i dodaje: "Tribunal ga međutim oslobađa optužbi za ubistva". "Delić je jedan od malog broja bosanskih Muslimana, protiv kojih je podignuta optužnica za ratne zločine. Većina optuženih pred Haškim sudom su Srbi. Za vrijeme rata u Bosnu je iz arapskih i azijskih zemalja, kako se procjenjuje, došlo oko 2000 takozvanih božijih ratnika, kako bi se borili na strani ugroženih muslimana. Neki od tih islamističkih fanatika prethodno su se borili kao dobrovoljci u Afganistanu protiv bivše sovjetske armije. Drugi su opet došli iz Čečenije. Bivša tužiteljica Haškog tribunala Karla del Ponte okrivila je bivšeg bosanskog predsjednika Aliju Izetbegovića da je doveo mudžahedine u zemlju. Tek nakon njegove smrti ona je odustala od ovih optužbi, ali je potvrdila da se vodila istraga protiv Izetbegovića."

Simpatije za islamističke lovce na duše

Tačno se zna da su mudžahedini za nagradu što su se borili u Bosni dobili državljanstva ove zemlje. Dejtonskim sporazumom vlada u Sarajevu se obavezala da im uskrati gostoprimstvo u zemlji, no mnogi od njih su ostali jer su oženili Bosanke. Nakon terorističkih napada na Ameriku bosanska vlada je na pritisak Vašingtona morala preispitati državljanstva nekadašnjih 'božijih' ratnika. Državna komisija oduzela je 500 pasoša osobama koje dolaze iz islamskih zemalja. Uprkos protivljenja organizacija za zaštitu ljudskih prava, 6 lica alžirskog porijekla predata su Amerikancima, koji su ih prebacili u Gvantanamo. Islamisti su još tokom rata pokušali pridobiti bosanske muslimane za svoje ideje. Manjina Bošnjaka i danas za ove islamističke lovce na duše pokazuje izvjesne simpatije. Islam nakon kraja rata ima veću ulogu u životu bosanskih muslimana nego što je imao u vrijeme multietničke Titove Jugoslavije. Liberalni krugovi u Sarajevu traže da se država i vjerske vođe odlučnije nego do sada založe za ideje i tradiciju liberalnog bosanskog islama", piše Sueddeutsche Zeitung.

Vrata Srbiji nisu zalupljena ispred nosa

U komentaru pod nazivom "Poluotvorena vrata za Beograd" novinar lista Sueddeutsche Zeitung kaže da je Evropska Unija za sada iznevjerila očekivanja prozapadnih političara u Beogradu i dodaje: "Većina članica Unije nije se mogla izboriti protiv Holandije. Dok su predstavnici većine zemalja smatrali da je Srbija izručenjem Karadžića zaslužila nagradu, Nizozemska je ostala nepopustljiva. Stav ove zemlje je da bez potpune saradnje sa Haškim sudom, a to znači hapšenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića, za Srbiju nema daljih koraka u pravcu evropskih integracija. Možda u Beogradu smatraju da je to nepravedno. Ali dalji ustupci bi Evropsku Uniju koštali povjerenja. Brisel je proteklih godina pokazao veliko razumijevanje za proevropske snage u Srbiji. Nastavak približavanja Uniji sada ovisi od Beograda. Vrata Srbiji jučer u Briselu nisu zalupljena ispred nosa. Ukoliko Beograd isporuči preostale osumnjičene za ratne zločine, privremeni trgovinski sporazum mogao bi stupiti na snagu još u oktobru, zaključuje Sueddeutsche Zeitung.