Tri godine od bojkota Katara | Politika | DW | 06.06.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Tri godine od bojkota Katara

Navršilo se tri godine kako je Saudijska Arabija protiv Katara pokrenula kampanju bojkota. Od tada je bilo pokušaja približavanja, ali oni nisu rezultirali uspjehom. Pri tome ima mnogo razloga za pomirenje.

Katar podržava međunarodni terorizam. Ovaj emirat se mora odreći ove prakse. Sve dok se to ne promijeni, moraće živjeti sa sankcijama. To je bilo objašnjenje i razlog da Saudijska Arabija u junu 2017., podržana od Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Bahreina i Egipta, pokrene dosad neviđenu kampanju bojkota protiv male susjedne države. Prekinuti su trgovinski odnosi, a diplomatski kanali svedeni na apsolutni minimum. Zemlje uključene u bojkot zatvorile su aerodrome za katarske avione, a katarskim bankama u regiji je oduzeta licenca za rad.

Ako Katar želi normalizirati odnose, vlada u Dohi bi trebala ispuniti nekoliko uslova. To su joj jasno stavile do znanja četiri zemlje udružene u koaliciju protiv Katara. Prvi uslov je bio da Katar mora reducirati diplomatske odnose s Iranom i prekinuti vojnu i obavještajnu saradnju sa ovom zemljom. Od Katara je zatraženo da prekine veze s egipatskim Muslimanskim bratstvom. U Saudijskoj Arabiji i zemljama partnerima - prije svega Egiptu – ova organizacija se smatra „terorističkom". Posljednje, ali ne najmanje bitno je da Katar također mora obustaviti rad svog vodećeg TV-kanala, Al-Jazeere.

Katar Doha Nachrichtensender Al-Dschasira (picture-alliance/dpa/J. Kuhlmann)

Sjedište TV-kanala Al Jazeera u Dohi

Katar se u ovakvoj situaciji oslonio na pomoć Irana i Turske. Obje ove zemlje podržavaju ovaj emirat koliko mogu. Obje su povećale svoj izvoz u Katar, a Emirat je također dobio mogućnost koristiti iranski zračni prostor za letove u Europu.

Saudijski prijestolonasljednik i novi politički stil

Odnosi s Katarom odavno nose politički potpis i pečat Mohammeda bin Salmana (MbS), novog moćnog političara u Saudijskoj Arabiji, koji je imenovan za prijestolonasljednika u junu 2017. godine. "MbS je oduvijek smatrao da se u njegovoj zemlji ne vodi odlučna vanjska politika", kaže Daniel Gerlach, glavni urednik časopisa Zenith, specijalizovanog za Bliski Istok. "Diskretnu diplomatiju MbS nikada nije smatrao prikladnom. Od dolaska na vlast želio je demonstrirati odlučniji nastup."

Prilika za to pojavila se u sukobu s Katarom. Tamo je MbS prvi put kultivirao grubi politički stil, koji je kasnije postao tipičan za njega, posebno u politici prema Jemenu. "Međutim, MbS prema Kataru vodi manje vanjsku a više unutrašnju i sigurnosnu politiku", rekao je Gerlach. Jemen i Katar nalaze se pred vratima Saudijske Arabije. "Ono što se tamo događa ima značaj za Saudijsku Arabiju. Zato Rijad posvećuje mnogo više pažnje razvoju događaja u tim nego u drugim zemljama", kaže Gerlach.

Umjereno uspješni pregovori

Nakon više od dvije godine bojkota, prošlog oktobra došlo je do prvog susreta pregovaračkih delegacija Saudijske Arabije i Katara. Ali razgovori su od samog početka proticali žilavo. "Ovo za Katar nije novi početak, jer postoje mnoga vanjsko-politička neslaganja i razlike u mišljenju", citirala je novinska agencija Reuters neimenovanog katarskog diplomatu, koji je učestvovao u razgovorima.

Katarski ministar vanjskih poslova, šeik Mohammed bin Abdulrahman al-Thani, koji je prisustvovao pregovorima vođenim u Saudijskoj Arabiji u decembru, također je bio oprezan. Došlo je do "malog napretka", ocijenio je on za Reuters, ali nije objasnio kojeg. Jasno je da Katar nije spreman učiniti ustupke koji, kako je rekao Al-Thani, "utiču na naš suverenitet i našu unutrašnju ili vanjsku politiku".

Türkei Präsident Erdogan und Katars Außenminister Al Thani (picture-alliance/dpa/Turkish Presidency)

Katarski ministar vanjskih poslova, šeik Mohammed bin Abdulrahman al-Thani i turski predsjednik Erdogan

U principu, Doha je spremna za dalje razgovore, izjavio je u februaru katarski ministar vanjskih poslova, dodavši da je njegova zemlja otvorena za "ozbiljne pokušaje rješavanja krize".

Prednosti saradnj

Obje strane bi morale imati interes za uspješne pregovore, kaže glavni urednik Zenita Daniel Gerlach. Privreda zaljevskih država konsekventno je okrenuta globalizaciji. "Lanci prodaje širom svijeta, posebno kada je u pitanju nafta, plus geografski položaj između Azije i Afrike, čini ih važnom međustanicom, posebno za letove i zračni saobraćaj. U budućnosti tu će se održati i mnogi veliki međunarodni sportski događaji. Sve to zahtijeva blisku saradnju."

Sendung To The Point 16.2020 | Daniel Gerlach (DW)

Daniel Gerlach

Tome se može pridodati i ekonomski pritisak, izazvan smanjenjem cijena nafte i korona-krizom, što se odrazilo na regiju, rekao je Gerlach. "Te zemlje sebi ne mogu priuštiti rivalitet. Za Saudijsku Arabiju važan momenat je i izbor novog američkog predsjednika - za šest mjeseci. Trump ima vrlo prijateljsku politiku prema Saudijskoj Arabiji. Ali to bi se od novembra moglo promijeniti."

Novi politički stil?

Slično na stvari gleda i stručnjak za Bliski Istok Alaa al-Harmaneh. Po njegovom mišljenju, svi bi akteri mogli bili gubitnici u krizi, kako ekonomski tako i politički. "Najveći gubitak je zajednički politički i ekonomski identitet. Bilo je diskusija o snažnijoj integraciji zaljevskih država. Sada toga nema. Zajednička regionalna organizacija pod nazivom Zaljevsko vijeće za saradnju (GCC), također je izgubila na uticaju. A to je gubitak za sve."

Moglo bi se dogoditi da i Katar i Saudijska Arabija ulože napore kako bi razvili novi politički stil. “Obje zemlje su se malo povukle sa spoljnopolitičke pozornice”, kaže Gerlach. "Saudijska Arabija dijelom je Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) delegirala zaštitu svojih interesa , dok Katar predstavlja Turska. To Saudijce i Katar oslobađa od toga da uvijek moraju biti u prvom redu. Međutim, UAE i Turska tu naravno zastupaju i svoje interese." Stoga je lopta i dalje u rukama Saudijske Arabije i Katara. 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android