1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Trepča je samo prelila čašu“

Bahri Cani
22. novembar 2016

Srbi na Kosovu su ugroženi, naročito južno od Ibra, kaže zamjenik premijera Kosova Branimir Stojanović u intervjuu za DW. Traži promjenu atmosfere koju, kako kaže, zarad populizma stvaraju albanske političke partije.

https://p.dw.com/p/2T1bo
Branimir Stojanovic
Foto: DW/B. Cani

DW: Vi ste nakon izglasavanja Zakona o Trepči zamrzli svoje učešće u radu Vlade. Kada ćete se vratiti?

Branimir Stojanović: Povod je svakako Trepča, to je kap koja je prelila čašu. Stvorena je atmosfera u kojoj je jako teško izboriti se za elementarne interese i prava našeg naroda na ovom prostoru. Zakon o Trepči je štetan politički akt koji neće doprinijeti da Trepča bolje funkcioniše. Donijet je potpuno jednostrano – vjerujem više populistički kao dio političkog nadmetanja u okviru samog albanskog naroda nego što je to zakon koji će doprinijeti da Trepča bolje funkcioniše i zaposli i Srbe i Albance i sve koji ovdje žive. Želeli smo da pošaljemo jasnu poruku – da ovaj zakon neće proći. Moje duboko ubjeđenje je da je zakon nesprovodiv i da će morati da dođe do njegove izmjene.

Koji je Vaš prijedlog za izmjene?

Bilo je mnogo prijedloga prije nego što je zakon usvojen, ali nisu uvaženi. Smatrali smo da je prvo potrebno napraviti studiju izvodljivosti. Ne možete o ekonomkom resursu odlučivati kada nemate precizne podatke čime tačno tamo raspolažete. Ne možete jednim zakonom da negirate prava svih povjerilaca – to je nezamislivo u 21. vijeku, a upravo se desilo ovim zakonom. Vjerujem da će suštinski morati da se promijeni. Tražićemo drugačiji, novi zakon o Trepči koji će promijeniti sve o čemu smo pričali.

Kakve konkretno promjene predlažete kako bi zakon bio primjenjiv, a prihvatljiv i srpskoj i albanskoj strani?

Ponudili smo argumentovani dijalog na ekspertskom nivou, a do njega nikad nije došlo. Trebalo je uvažiti određene fakte na terenu. Jer danas postoje dvije Trepče – Sjever i Jug, tako funkcionišu i rade iako nisu dva pravna lica. Trepča Sjever je profitabilna i 3.000 radnika na Sjeveru – 1.500 stalno zaposlenih i drugi dio koji radi po sistemu rotacija – stvaraju profit. Tokom 15 godina je neko uložio ogroman napor da taj dio profunkcioniše. Trepča Jug stvara gubitke. Nemoguće je jednim potezom obrisati napor koji je neko ulagao 15 godina. Treba uvažiti argumente menadžmenta Trepče Sjever koji je bio raspoložen da razgovara, ali nije dobio priliku da kaže šta misli, kao i da se uvaže zahtjevi i mišljenja radnika.

Vi ste napustili rad Vlade, nećete da učestvujete u radu parlamenta dok se to ne promijeni. Zakon je donijet u parlamentu, izglasala ga je većina. Šta ćete uraditi ako tamo ne bude volje da se zakon ponovo razmatra?

Branimir Stojanovic stellvertr. Ministerpräsident Kosovo Prostina
Foto: DW/B. Cani

Kako što sam rekao, ne radi se samo o zakonu o Trepči, radi se o atmosferi koja je stvorena. Radi se o zakonu o strateškim investicijama i onom o verifikaciji imovine, radi se i o nereagovanju kada se skrnavi Hram Hrista Spasa u centru Prištine. Jedina akcija pokrenuta poslije tog skrnavljenja je kada je građevinska inspekcija rekla da je zabranjeno vršiti građevinske radove jer je vladika zajedno sa vjernicima i sveštenstvom krenuo da čisti i prefarba uvrjedljive natpise. Problem je Mušutište (selo u opštini Suva Reka, prim. red.) jer tamo proces povratka nije sistemski podržan. Problem je kada se održe protesti koji su, po mom uvjerenju, politički sinhronizovani, problem je što se sprječava obnova manastira Svetih Arhangela u Prizrenu – i ovako bih mogao da nabrajam do prekosutra. Potrebno je da se stvori bolja politička atmosfera i da konkretno dogovaramo ono što je zapisano u našem koalicionom sporazumu. Nismo ni mrdnuli kod formiranja Zajednice srpskih opština. Treba donijeti odluke, ne više pričati, jako dugo smo samo pričali. Zabrinjava me što se već stvara predizborna atmosfera.

U Briselu je dogovoreno da Kosovo ima pozivni broj, što se različito tumači: neki kažu da je to prisustvo Srbije na Kosovu, drugi da je još jedan korak ka potpunoj nezavisnosti. Kako Vi to vidite?

Mislim da je važno da se sprovede sve što je dogovoreno. U tom dogovoru ima puno onoga što nije do kraja prijatno nijednoj strani, ali mislim da će koristi imati obični ljudi. Kao što će nakon ovog sporazuma mnogo kvalitetnije i lakše komunicirati mnogi ljudi na Kosovu, tako su imali koristi od prethodnih sporazuma. Brzo i lako se zaboravljaju benefiti proizašli iz procesa dijaloga. Recimo da je prije rješenja pitanja mosta, do kojeg se teško došlo, na tom mjestu puno mladih ljudi stradalo, bila je ugrožena bezbijednost ljudi i imovine, to je bilo stalno potencijalno krizno žarište. Zaboravlja se da se prije nekog vremena plaćalo ogromno osiguranje za vozila kada su se ljudi kretali. Dijalog nije lak i najmanje je prijatan za one koji u njemu učestvuju. Ali to je dobro – dokle god su konflikti i nesporazumi sa ulice prebačeni u neke kancelarije gde će političari imati neprijatne razgovore. Biće dobro da političari iza zatvorenih vrata imaju neprijatne razgovore, a da ljudi imaju koristi od toga.

Bili ste nedavno na sjeveru Mitrovice. Kako biste opisali atmosferu tamo poslije najnovijih dogovora?

Sigurno da je mnogo nepovjerenja, straha, ljudi se i dalje plaše za budućnost. Zato je važno zajednički pokazati da niko nema loše namjere i da želimo da uredimo život da bude dobar za sve. Ali to mora da se pokaže, a ne da se priča. Moramo da rješavamo probleme. Spisak problema koje sam naveo je i dalje tu, a bio je tu i kada smo pravili vladajuću koaliciju. Neprihvatljivo je da nije riješen najveći dio stvari zbog kojih želimo da učestvujemo u institucijama. Ili da se makar stvari polako pomjeraju – jer nije lako, ne može preko noći, pogotovo kada imate dugu istoriju problema. Ali je važno da održimo pravac, ka daljem uređenju naših života i da institucije ispunjavaju svoj zadatak uvažavajući svaku različitost.

Pomenuli ste već Zajednicu srpskih opština. Ima li tu napredaka?

Nije urađeno ništa, i to je suštinski najveći problem. Osim izjava, deklarativnog iznošenja stava da Zajednica treba da se formira, u tehničkom smislu nismo previše odmakli. Mi kao zajednica, kao narod, jesmo spremni i spremne su lokalne samouprave. Taj proces moramo da otkočimo i krenemo naprijed bez obzira koliko je Zajednica zloupotrijebljena za borbu između albanskih političkih partija, zloupotrijebljena od strane opozicije koja od Zajednice pravi najveći neprijateljski projekat prema Albancima što ona nije. Zajednica će zapravo biti mehanizam da Srbi na Kosovu prežive. Srbi na Kosovu su ugroženi, naročito južno od Ibra. Ne želim da se služim mitovima, a mit žrtve je najpopularniji među svim narodima na Balkanu. Ali samo statistički podatak: koliko je ljudi rešilo u poslednjih pet godina da proda svoju imovinu i ode odavde? Kao što su otišli mnogi Albanci…

Sa Sjevera?

Branimir Stojanovic stellvertr. Ministerpräsident Kosovo Prostina
Foto: DW/B. Cani

Ne samo to, otišli su i sa juga, iselili su se tražeći perspektivu negdje u Zapadnoj Evropi. Kada na sve te redovne okolnosti – nezaposlenost, korupcija, besperspektivnost – dodate probleme koje ima srpski narod, lošu bezbijednost u određenim regionima, teško ostvarivanje imovinskih prava i očuvanje verskih objekata, onda imate razlog više da ne verujete da će se stvari promeniti nabolje. Zato je neophodno da se formira Zajednica kako bi srpski narod mogao da računa da će ovde imati pristojnu budućnost.

Pomenuli ste nesuglasice u albanskom političkom korpusu. Neki govore da će Zajednica srpskih opština biti korak ka podjeli Kosova. Kako na to gledate?

Nikada nisam bio pristalica velikih senzacionalnih promjena koje će se navodno desiti. Držimo se onoga što je dogovoreno i treba da se primijeni. Razgovarano je o četiri oblasti u kojima glas Srba treba da bude presudan: obrazovanje, zdravstvo, ruralno i prostorno planiranje i ekonomski razvoj. Kako kroz te četiri oblasti možemo da ugrozimo bilo koga i bilo šta ili da otpočnemo neki krupni politički proces? Zajednica je mehanizam u rukama Srba i drugih ljudi koji žive na teritoriji većinski srpskih opština da stvore bolji život. Jer pokazalo se da danas politički kapacitet kojim Srbi raspolažu na Kosovu nije dovoljan. Vrlo često, bez obzira na realne argumente, naše sugestije se ne prihvataju. Zato je Zajednica važna. Mislim da i albanski politički establišment mora da sazri. Jer dešavalo se da neki od njih hoće da prihvate naše argumente, ali se onda stvori atmosfera u javnosti da to postane nezamislivo. Daću Vam primer: od mnogih kolega čujem izraze žaljenja, kada se recimo desi incident kao u Hristu Spasu. Ali to žaljenje prenose privatno – vrlo rijetko javno, jer bi smjesta bili osuđeni od strane većine.

Ukoliko se ne budete vratili u institucije, da li to znači da se zalažete za nove izbore i formiranje neke nove koalicije?

Mi nikada nismo učestvovali u toj vrsti političke kombinatorike. I prije formiranja ove vlade smo čekali da se albanske partije dogovore pa da izrazimo svoj stav, iako smo u jednom trenutku možda mogli da budemo jezičak na vagi i odlučimo ko će formirati vladu. Želimo da se ponašamo odgovorno prema onima koji su nas odabrali, a ne da sitno profitiramo kao pojedinci. Želimo da vidimo šta zaista žele albanske partije u narednom periodu, a vidim sve glasnije najave da treba da budu izbori. U takvoj atmosferi je sve teže očekivati da se donose važne odluke. To je odgovornost koju pojedinačno ima svaki politički subjekat i te će stavove obrazlagati i ovdje, i prema međunarodnoj zajednici.

*Branimir Stojanović je zamjenik premijera Kosova. Zajedno sa ministrom za lokalnu samoupravu Ljubomirom Marićem i ministrom za zajednice i povratak Daliborom Jevtićem zamrzao je u oktobru svoje učešće u radu vlade. Isto su učinili poslanici Srpske liste u skupštini Kosova.