„Trebalo bi razmisliti o zamrzavanju pristupnih pregovora“

DW: Gospodine Abraham, tenzije na sjeveru Kosova su se poslednjih dana povećale. Kakva je Vaša procjena situacije?

Knut Abraham: Zaista sam zabrinut zbog razvoja situacije na sjeveru Kosova, pošto smo suočeni sa zaoštravanjem. I to je apsolutno nespojivo sa zajedničkim nastojanjem Srbije i Kosova da idu u pravcu Evrope.

Imate li ideju kako bi se eskalacija mogla izbjeći?

Trebalo bi da se razgovara sa obje strane. Pre svega smatram da bi srpska strana morala da razume da ne može da vozi dvotračno. Nije moguće imati normalne pristupne pregovore s Evropskom unijom, a istovremeno se igrati vatrom na sjeveru Kosova.

Da li Njemačka čini dovoljno u poslednje vrijeme kako bi se izbjegla eskalacija?

Vidim da je Njemačka vlada aktivna na diplomatski način. Naravno, kada vidimo koliko je loša situacija, to onda nije dovoljno. Mislim da bi sada bilo dobro da uskoro započnu vrlo intenzivne diplomatske posjete iz Berlina u regionu, kako bi učinili to što je do nas, pored onoga što mora da učini Brisel, a da bi se situacija smirila

Može li vlada Kosova da učini više za deeskalaciju?

Naravno. Ja najprije imam potpuno razumijevanje za to da vlada Kosova, kao vlada suverene države, na svojoj državnoj teritoriji želi da sprovede pravila koja važe za sve ljude. Ali, trebalo bi da pri svakom koraku dobro razmisli da li to koristi ostvarenju cilja ili ne. Tako imam razumijevanja da u oblasti registarskih tablica za automobile to želi da sprovede. Trebalo bi da se razmisli o tome da li je povezivanje sprovođenja tih mjera sa kaznama pametno.

Naš savjet je da se uzme u obzir i to šta su druge i treće posljedice određenih mjera. Za podstrekače, za ekstremiste, lako je ako postoji povod koji uzrujava i obične ljude, jer tada su i normalni ljudi spremni da opravdaju stvari koje inače ne bi opravdavali.

U njemačko-francuskom planu, koji sada važi kao prijedlog Evropske unije za postizanje temeljnog sporazuma između Kosova i Srbije, riječ je i o rješenju za srpsku manjinu na Kosovu. Vlada Kosova to odbija i ukazuje da Srbi ionako imaju posebno mjesto u Ustavu Kosova, a potom jer se ne želi druga Republika Srpska na Kosovu. Kako vi procjenjujete Zajednicu srpskih opština?

Smatram da je tako nešto u svakom slučaju dugoročno zamislivo. Za takvu mjeru je potrebno apsolutno povjerenje u lojalnost građana države koji su druge nacionalnosti. A ako tog povjerenja nema, kao što je to trenutno slučaj, pošto se znaju strašni primjeri sa sjevera, iz Mitrovice, onda ne postoji osnova za jednu takvu srpsku zajednicu opština.

Dugoročno gledano, jaka suverena država bi mogla da se približi takvom razmišljanju, ali za to su potrebne prave osnove i pravi plan. I takav korak ne može se iznuditi, ako povjerenje iz dobrih razloga i dokazivo nije prisutno. 

Osim što ima konflikt sa Kosovom, Srbija odbija da se pridruži sankcijama protiv Rusije. Šta njemačka Vlada može dodatno da uradi da bi pokrenula Srbiju?

Očito je da napori koji su ulagani nisu bili dovoljno uspješni. Naime, ne može se u isto vreme približavati Evropskoj uniji i flertovati sa Moskvom. To je po sebi isključeno, jer se Evropska unija jasno pozicionirala u pogledu sankcija, i to očekuje i od onih koji bi da postanu članovi Unije. Dakle, smatram da bi moralo da uslijedi podsjećanje na same temelje saradnje.

Jedni predlažu sankcije protiv Srbije, drugi zamrzavanje pristupnih fondova Evropske unije. Kakvo je vaše mišljenje?

Ne odobravam sankcije, ali trebalo bi da se razmisli o zamrzavanju ili zaustavljanju pristupnih pregovora. Ako osnova nije dobra, onda i pregovori nemaju smisla.

Ali, pristupni pregovori su skoro zamrznuti, a sredstva i dalje pristižu u Beograd…

Pa upravo sam to i mislio. Ja to kažem sa gorčinom, želio bih da vidim aktivnu, evropsku Srbiju, koja bi imala volju za mirnu koegzistenciju sa susjednim Kosovom, u najmanju ruku. Želio bih Srbiju koja aktivno hoće u Evropsku uniju i takođe zna u šta se upušta. Ovako sve to izgleda kao preko volje. Onda Komisija, ali i zemlje-članice moraju da kažu: Dragi prijatelji iz Beograda, rado bismo vas primili u klub, ali onda morate da imate iste ciljeve kao i mi.

Zašto njemačka vlada ima poteškoća s tim da poveća pritisak na Srbiju? Stoje li iza toga privredni interesi?

Sa Srbijom se razgovara veoma jasno. Dakle, ja to radim. Značaj Srbije proističe iz njene geografske i političke pozicije. Srbija je važna zemlja i u vezi sa pitanjem migracija, gdje su postojale dodatne poteškoće. Ali, kontakt sa Beogradom važan je i zbog toga, jer je, naravno, zapadni Balkan teško zamisliv bez Srbije.

Osim toga, stalno se čuje da Njemačka oklijeva u pogledu Srbije, jer ipak ima „grižu savjesti“ zbog toga što je 1999. Srbija bombardovana…

Dakle, ta odluka još uvijek postoji kao izrazito teško pitanje. Taj dio vaše konstatacije je tačan. U drugom dijelu, gdje se spominje da to utiče na naše odluke i djelovanje, ja to ne bih tako posmatrao. Ali to je, poslije događaja u Drugom svjetskom ratu, bila veoma teška odluka za Njemačku.

Knut Abraham je član njemačke delegacije u Parlamentarnoj skupštini savjeta Evrope. Od 2021. je poslanik opozicione Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u Bundestagu. Prije toga je bio zaposlen kao diplomata u njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova i u kabinetu bivše kancelarke Angele Merkel.