Treći talas Arapa u BiH
5. juli 2018
„Ovo je već treći talas Arapa koji stižu u BiH. Prvi talas je stigao u ratnim godinama od 1992. do 1995. godine, kada su muslimani sa Bliskog istoka izražavali solidarnost sa ugroženom braćom na Balkanu. Tada su oni slali humanitarnu pomoć, oružje, kao i arapske borce u džihad. Poslije rata su u Sarajevo i druge bh. muslimanske regije stigle vjerske fondacije, koje su ulagale u obnovu, ali prije svega – u obnovu džamija. To je već tada probudilo strahovanja od uticaja vehabizma u Bosni, državi gdje se islamska vjeroispovijest živi vrlo liberalno" piše njemački list Süddeutsche Zeitung.
"Zbog takve prošlosti danas su arapski turisti skoro neprimjetni i ne upadaju toliko u oči. No, novi talas posjetilaca ipak izaziva strahove i odbrambene reakcije građana, a na ulicama i u medijima žestoko se raspravlja o ovim novim arapskim gostima", navodi dalje ovaj list i dodaje da Bosance ne brinu turisti koji u Bosnu dolaze na odmor, nego oni koji tamo kupuju zemlju.
„Ovo je ovdje već sve arapsko", citira ovaj list Jasema Alija iz Kuvajta koji pokazuje kuće i ulice oko sebe u Sarajevu, gdje će kaže ostati tri mjeseca, kao i svake godine. „Ovdje je najbolje vrijeme na svijetu, a planine su kao u raju", dodaje on za ovaj list.
„Direktni petosatni let iz Dubaija, Dohe ili Kuvajt Cityja se može kupiti za manje od 300 eura, a vize su odavno već ukinute. Zato nije ni čudo što se broj posjetilaca povećao: u 2015. godini Bosnu i Hercegovinu je posjetilo 40.000 Arapa, a 2017. - 90.000", piše u članku autor Peter Münch, nakon čega objašnjava da Arapi cijene to što se nalaze u Evropi, a istovremeno u muslimanskom okruženju: "'U drugim zemljama je to problem, ali ovdje nije bitno što su naše žene pokrivene'. I ono što je najvažnije: 'Jeftino je'", govori Jasem Ali za Süddeutsche Zeitung.
„Ljudi strahuju da će se resursi ove države jednostavno pokloniti nekom drugom", govori Asim Mujkić, profesor sociologije na Univerzitetu u Sarajevu za ovaj list koji dalje objašnjava da on smatra da je onaj ko iz pozadine povlači konce je stranka SDA Bakira Izetbegovića, kao i drugi moćni krugovi. „Kupovine zemljišta i nekretnina su povezane sa korupcijom i kriminalnim aktivnostima. Mi ovdje imamo kleptokratiju".
Na Ilidži u Sarajevu je prisustvo Arapa najviše vidljivo. „U toj gradskoj četvrti već postoje ulice sa nizovima arapskih restorana i šiša barova, sa firmama za iznajmljivanje automobila ciljano za arapske goste, kao i sa turističkim agencijama i agencijama za nekretnine", navodi dalje autor.
Kuća za 20.000 eura
"'Umjetnost izgradnje' je slogan kojim Fawaz Mansur želi privući pažnju na svoju agenciju za nekretnine 'Al Mubarkiya'. Na ulazu u agenciju mušterije sjede na prugastim jastucima, a u zadnjem dijelu male kancelarije šef iz Kuvajtu zadovoljno miluje svoj stomak i predstavlja ponudu. "Možete kupiti kuću za 20.000 eura, ali i za za jedan milion." On je u Bosnu i Hercegovinu stigao prije šest godina i svojim klijentima nudi kompletan program: 'Osnivanje firme, kupnja zemljišta, izgradnja kuća'. No, fizičkim licima iz inostranstva prema lokalnom zakonu nije dozvoljeno da u Bosni kupe i posjeduju nekretnine. Zbog toga kupovine teku preko posrednika ili preko Offshore kompanija. To komplikuje stvari, ali za Fawaza Mansura i mnoge druge to osigurava unosan posao", navodi dalje autor Münch.
„Statistički, zbog mnogih skrivenih puteva, nemoguće je shvatiti koliko tačno je zemljišta i stanova već kupljeno od strane Arapa. Ali ono što je poznato je da su arapskim novcem izgrađeni skupi hoteli, kao i dva tržna centra u Sarajevu. To se da zaključiti i zbog toga što se u ovim tržnim centrima i hotelima ne prodaje alkohol", navodi s dalje.
"Oko Sarajevo se pojavljuje i sve više novih odmarališta - specijalno za arapske goste. Jedno od prvih takvih odmarališta je 'Sarajevo Resort', koje se nalazi 25 kilometara jugozapadno od glavnog grada. Izgradio ga je kuvajtski investitor i otvoren je 2015. godine. Male vile grupisane su oko vještačkog jezera, a na bosanskom i arapskom jeziku stoje upozorenja: 'Ovo nije voda za piće' i 'Zabranjeno kupanje'. Ovdje se ne dolazi lako do informacija, ali se zna da je kapacitet sa nešto više od 1.000 kreveta od početka jula do kraja septembra – potpuno zauzet. Ostatkom godine, ovo odmaralište je prazno, osim nekolicine arapskih turista koji tamo odlaze na skijanje.
U blizini ovog odmarališta nalazi se malo selo Oseonik, u kojem su se već navikli na nove susjede. Stanovnik sela Asim Bužo za ovaj list govori da njegova supuga tamo kao čistačica zarađuje mnogo više nego što bi to mogla u drugim objektima. Bužo se prisjeća i poklon paketa sa sokom, kafom i keksom, koji su za vrijeme islamskih praznika dijeljeni od strane bogatih gostiju odmarališta. On pokazuje na prazna polja iza svoje kuće: ‚Ovo je sve već prodato i tamo će uskoro nastati novo odmaralište‘. Tamo su živjeli Srbi, priča on, koji su nakon rata otišli, a zemlja se sada može jeftino kupiti. 'Ja svoju zemlju neću prodati ni za kakav novac svijeta', govori on glasno. 'Gdje onda da idem?'", zaključuje se na kraju članka.
Pregled štampe pripremila: Aida Sofić Salihbegović