Traži se čuvar planeta

Sigurno da mnogi sebe već vide u kabini svemirskog broda koji svjetlosnom brzinom juri ka nevoljama koje bi trebalo riješiti. Budući poslodavac ne objašnjava kakva ćete to čudovišta s drugih planeta zaposleni morati da savlada, ali upozorava na to šta ih sve čeka ako se odluče da nešto petljaju protiv naše Zemlje, ali lako je zamisliti da budućeg službenika NASA neće mučiti dosada kancelarijskog posla (pa čak i ako u vašoj kancelariji, kao u gotovo svakoj, vjerovatno ima čudovišta).

Za penzionisanog pilota Šatla Mark Kelija jasno je kakav bi trebalo da budu odgovarajući kandidat: on predlaže Brusa Vilisa.

Brus Vilis je na filmskom platnu do sada već više puta dokazao da zna kako se izlazi na kraj sa svakim svemirskim čudovištem. A zna i da se snađe u kokpitu svemirske letjelice u kome svjetlucaju bezbrojne lampice, a uređaji proizvode zvuk „piiip".

„Super sam u video-igricama"

Na oglas NASA javio se i jedan devetogodišnjak, a njegova rukom ispisana aplikacija završila je na društvenim mrežama. Momak je uvjeren da je idealan za taj posao i navodi čitav niz razloga koji to dokazuju: odličan je poznavalac stručnog materijala, na primjer serije „Marvelovi agenti S.H.I.E.L.D". Film „Ljudi u crnom" još nije mogao da pogleda jer je suviše mali, ali obećava da će to da nadoknadi čim stasa. „Super sam i u video-igricama", piše aplikant i dodaje: „Zbog toga što sam mlad, mogu da naučim kako razmišljaju vanzemaljci". I konačan, potpuno nesporni argument glasi: „Sestra mi stalno govori da sam vanzemaljac".

Na mrežama su odmah osvanuli i slični oglasi iz Njemačke u kojima se dodatno traže i telepatske sposobnosti, crno odijelo i iste takve naočale. U njima se obećava da će budući službenik „čuvati Zemlju od vanzemaljaca i vanzemaljce od Zemlje". Ukazuje se takođe da će zaposleni, u pauzi između opasnih misija, povremeno morati i da obriše zvjezdanu prašinu.

Kamikaza-misija sonde Kasini

NASA ne želi da škrtari na herojima: nudi platu od oko 100.000 do 150.000 u evrima godišnje, ali za taj posao nisu potrebni nikakvi super-moderni laserski pištolji. Naime, zaštitnik planeta imaće dva glavna zadatka: da provjerava da li je na našu planetu dospio nekakav opasan vanzemaljac – neki mikroorganizam sa neke komete. A drugi je zadatak jeste da spriječi da nekakva bakterija, virus ili neko drugo živo biće sa Zemlje kao slijepi putnik ne završi negdje u svemiru.

Do sada je čuvarka planete bila Ketrin Konli, botaničarka koja je planete uspješno čuvala još od 2006. Ona objašnjava da je to dužnost na koju su se SAD već obavezale članom 9 Sporazuma o istraživanju svemira: „Taj član određuje da bi, prilikom istraživanja planeta, trebalo izbjeći svako zagađenje elemenata Sunčevog sistema. Osim toga, mora se spriječiti svaka štetna posljedica koja bi mogla da nastane od materijala koji je dospio na Zemlju."

Istraživačima svemira bilo bi veoma neprijatno ako bi najprije objavili da su otkrili život na nekoj drugoj planeti, pa da se onda ispostavi da je taj život njihovom greškom tamo slučajno dospio. Na primjer, slučaj svemirske sonde Kasini (Cassini). Ona naime već 20 godina obleće Saturna i više gotovo i da nema goriva. S poslednjim molekulama biće usmjerena pravo na tu planetu i zabiće se u nju punom brzinom što bi trebalo da garantuje da nijedno živo biće koje je eventualno na njoj neće preživjeti.

Naime baš kada je riječ o Saturnu astronomi su uvjereni da će se još mnogo toga dogoditi („Nešto predivno", pisao je i Artur Klark u „Odiseji"): Saturnov mjesec Encelad pod svojom površinom zaista krije vodu i ne može se isključiti da tamo postoji neki oblik života. A ako bi Kasini slučajno dospjela na taj mjesec i ako toplota njegovih plutonijumskih baterija oživi zemaljska mikrobića koja su nekako ipak uvukla u njega, onda bi ti bila prava svemirska svinjarija. Zato Kasini 15. septembra kreće na svoju kamikaza-misiju ka Satrunu.

Sposobnost za multilaterlane pregovore

A do tada bi novi Čuvar planeta već trebalo da bude u svojoj kancelariji u centru NASA. Ako niste državljanin SAD, onda i to morate da riješite do isteka roka 14. avgusta. Potom bi još trebalo proći i provjeru pouzdanosti kako bi se dobila bezbjednosna ovlašćenja, a traže se i različite tehničke sposobnosti.

Na osnovu nekih zahtjeva moglo bi se zaključiti da u NASA ne isključuju opasne situacije: traže se i „dokazane diplomatske sposobnosti, sposobnost pronalaženja win-win rješenja u eventualnim naročito teškim i složenim multilateralnim pregovorima. To podrazumijeva i sposobnost formiranja savezništava kako bi se postigli zajednički ciljevi".

Ali nemojte ni da počinjete da razmišljate o tome kako biste vi postigli win-win situaciju sa gigantskom lignjom s druge planete koja je ščepala neku plavušu bujnih grudi i to uz pomoć možda nešto više prijateljski nastrojenih ogromnih insekata. NASA tu misli na nešto drugo: na pregovore i dogovore s ostalim tajnim i manje tajnim službama SAD, ali i drugim službama za istraživanje svemira u svijetu. A sve to je dovoljno da se radije poželi Bliski susreti treće vrste.