Tražilice: Europska nastojanja za zaštitom podataka | Panorama | DW | 07.08.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Tražilice: Europska nastojanja za zaštitom podataka

U Europi se prije svih koriste američke tražilice Google i Bing – unatoč sumnjama u zaštitu podataka. Konkurentske europske tražilice pokušavaju zaštititi privatnu sferu korisnika.

Svaki put kada ukucate pojam za pretraživanje u tekstualno polje vašeg browsera ostavljate trag – takoreći digitalne mrvice.

Različita poduzeća – većina njih američka – slijede ovaj trag i zarađuju tako novac.

Svaka pretraga biva analizirana, kategorizirana i na osnovu prihoda od reklama pretražena.

U Europi Google, prema navodima Netmarktshare.com, ima udio na tržištu od 93,6 procenata kada je riječ o pretragama na internetu. Bing imao udio od 2,7 posto. Rusko-nizozemski Yandex samo 1,6 posto iako na ruskom tržištu imao udio od 64 procenta.

Browseri sakupljaju podatke o pretragama korisnika tako da personaliziraju razultate pretrage da bi tako mogli isporučiti više relevantne reklame. To već znate: Mali blokovi reklama koji kakvo čudo uvijek tačno odgovaraju vašem ukusu.

Podaci i i iz toga nastali lični profili sadrže i nevjerojatnu količinu informacija o Vama – između ostalog i informacije na osnovu kojih se lako mogu zaključiti Vaše političke preferencije.

Širom svijeta se udio na tržištu pretrage na internetu dijeli na Google (70,6 posto), Bing (13), Baidu iz Kine (11,8), Yahoo (2,3), ruski Yandex (1,2) i DuckDuckGo (0,43). Jedino europsko preduzeće koje nudi pretragu na internetu a nalazi se među top 10 je Ecosia, čije je sjedište u Berlinu, a čiji udio na tržištu iznosi 0,12 posto. 

Google zauzima najveći udio na svijetu, slijedi ga Bing

Google zauzima najveći udio na svijetu, slijedi ga Bing

Maske pružaju privatnost

Andreas Wiebe, osnivač internet tražilice SwissCows, čije je sjedište u Švicarskoj, u razgovoru za DW objašnjava da neka preduzeća pomažu korisnicima da štite svoju privatnu sferu tako što postave maske preko kojih mogu pretraživati Google ili Bing, a da ne ostavljaju direktne tragove.

“Ove usluge pretraživanja odstranjuju identificirajuće podatke iz tražilice korisnika, šalju traženi pojam Googlu ili Bingu, čekaju na rezultate i vraćaju rezultate natrag korisniku”, kaže Wiebe. 

Tvrtka StarPage, sa sjedištem u Nizozemskoj, kojoj je Stiftung Warentest 2019. godine dodijelio Consumer-Choice-Preis, ima takvu masku, čiji je cilj zaštita podataka, sa rezultatima pretraživanja na Googlu.

Isto to nudi i omiljena američka tražilica DuckDuckGo, koja poseže za rezultatima pretraživanja na Bingu, kao francuska tvrtka Qwant.

Ecosia koristi također Bing, ali ne polaže težište na zaštitu podataka korisnika. Jedinstveno obilježje ove tražilice jest da 80 posto prihoda biva iskorišteno za zasađivanje biljaka – do jula 2020. godine je tako zasađeno više od 100 miliona sadnica.

Indeksiranje na internetu je skupo

Neke manje tražilice prelaze preko maske Googla ili Binga i koriste svoje vlastite tzv. Web-Crawler-Software kako bi stranice neovisno indeksirale i snimile.

SwissCows primjerice ima vlastiti Web-Crawler, ali “rezultati naših pretraga su mješavina”, kaže Wiebe. “Ako ukucate traženi pojam u SwissCows.com, oko 20 do 25 posto naših rezultata biva generirano od našeg vlastitog indexa, ostatak potiče od Binga”, kaže Wiebe.

Prodajni argument SwissCows je “semantičko traženje” koje posebice uzima u obzir sadržajno značenje tekstova i traženih pojmova. Osim toga veliki fokus je na privatnoj sferi korisnika kao i filtriranju nasilja i pornografije.

Exalead pripada francuskoj tvrtki za razvoj softwera Dassault Systemes i raspolaže vlastitom tražilicom, ali se oslanja u osnovi na Bing. MetaGer, Spin-off Sveučilišta u Hanoveru, kombinira rezultate iz svog vlastitog indexa sa drugim tražilicama.

Wiebe želi da Europa izgradi centre podataka koji su neophodni za podršku potpunoj europskoj tražilici. Njegova mala tvrtka ne može to sebi sama priuštiti.

Indeksiranje milijardi web-stranica je “gigantska zadaća, koja bi trebala šest ili sedam godina za veliki podatkovni centar i zahtijevala bi ogromnu količinu kompjuterske snage, struje i novaca”, kaže on.

Google i Bing imaju kapacitet, baš kao i kineski Baidu i ruski Yandex, kaže Wiebe, ali niko drugi inače nema kapacitet. Iz tog razloga većina tražilica nudi samo masku za rezultate pretrage Googla ili Binga.

Startpage kao predvodnik?

Startpage je osnovana u Nizozemskoj i tvrdi da je prva tražilica na svijetu. 

Ova tvrtka kaže da ne slijedi, ne protokolira, ne uspostavlja profile korisnika i ne prosljeđuje podatke korisnika dalje. 

Kako do zaštite privatne sfere?

Kako do zaštite privatne sfere?

Kako onda zarađuju novac?

“Zarađujemo novac reklamama koje se baziraju na kontekstu, koje odgovaraju sadržaju web stranice. To znači, ako tražite biciklo, onda skupa sa svojim rezultatima pretrage dobivate podatke koji su vezani za bicikle”, kaže Robert Beens, suosnivač Startpage.

“Ovo se razlikuje od reklama koje se orijenitraju prema ponašanju”, koje između ostalih koriste Google i Facebook, a “koje koriste personalizirane informacije poput posjećenih stranica, likova, kupljenih proizvoda i mjesta boravka”, objašnjava Beens.

Iako Startpage može biti korišten od svakog interent-browsera, tvrtka je u maju sklopila ugovor sa norveškom tvrtkom Vivaldi Technologies – tvrtkom koja stoji iza novog Vivaldi-Browsera. 

Vivaldi nudi dodatne alate za poboljšanje zaštite podataka kako bi zaštitio korisnike.

Zašto sav taj trud?

No zbog čega bi se Europa trebala truditi uz tako velike troškove osnovati konkurenta Googlu ili Bingu?

Andreas Wiebe kaže da ovisnost Europe od američkih podatkovnih centara s jedne strane slabi pregovaračku poziciju u bilaterlanim trgovinskim pregovorima, a sa druge strane narušava sposobnost Europe da djelotvorno provodi svoje vlastite zakona o zaštiti podataka.

K tomu dolazi i to da je američkoj vladi lakše provoditi financijske sankcije protiv inozemnih subjekata čak i onda ako Europa te sankcije ne provodi.

Digitalnom Europom dominiraju američka preduzeća poput Googla, Facebooka, Amazona, LinkedIna ili Twittera, a “izgradnja potpune europske podatkovne infrastrukture bi doprinijela tome da nastane jaka europska industrija za digitalne usluge”, kaže Wiebe.

“Trebamo nekoliko europskih digitalni šampiona”, kaže on.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android