Tržište rada i integracija – ništa bez znanja jezika | Politika | DW | 16.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tržište rada i integracija – ništa bez znanja jezika

Skoro 400.000 izbjeglica koje su od 2015. godine došle u Njemačku je u međuvremenu dobilo radno mjesto ili izučavaju zanat. Onaj ko je to uspio, zna kako funkcioniše Njemačka.

Mahmoud Al Homsi je u svom životu imao sasvim druge planove. Ovaj 29-godišnji Sirijac je želio biti prosvjetni radnik. U Damsku je studirao francusku književnost. Međutim, izbio je rat. Al Homsi, inače sunit, trebao se boriti na strani Assadovih trupa. On to nije uradio. Odlučio se na bijeg iz zemlje. Preko Turske i Balkanske rute, Makedonije, Srbije, Mađarske i Austrije je došao u Njemačku. Krajem 2015. godine je došao u Bonn. Al Homsi je dobio pravo na boravak. Nakon toga je u Njemačku došla i njegova supruga. Međutim, ubrzo je shvatio da njegov san neće postati java. „Morao bi ponovo studirati iz početka. Za to nemam vremena", kaže Al Homsi.

Umjesto toga ovaj, inače povučeni muškarac, pregledao je brošuru Savezne agencije za zapošljavanje (BfA) u kojoj su navedene mogućnosti izučavanja zanata. Odlučio se za optičara. Od 1. augusta je na obuci u jednoj optičarskoj radnji u bonskoj gradskoj četvrti Bad Godesberg. Al Homsi je više nego sretan: „To je višestran posao sa veoma dobrim izgledima za budućnost. Mogu istovremeno raditi u radnji i opsluživati mušterije. Ova obuka je za mene perfektna".

Uspješna borba sa njemačkom birokratijom

Al Homsijeva porodica je rasuta. Njegovi roditelji žive u Siriji, a braća i sestre u Saudijskoj Arabiji, Turskoj i Njemačkoj.

Al Homsijeva porodica je rasuta. Njegovi roditelji žive u Siriji, a braća i sestre u Saudijskoj Arabiji, Turskoj i Njemačkoj.

Mahmoud Al Homsi danas ne bi bio tako oduševljen novom perspektivom da  optičarka Ulla Faßbender prije tri godine nije bila tako uporna. Ova optičarka je 2016. godine počela borbu sa njemačkom birokratijom kako bi dobila dozvolu da Al Homsi dobije dozvolu da u njenoj radnji izučava zanat.

Dugogodišnja borba se završila u njenu korst. Ova optičarska radnja je u proteklih 12 godina obučila 21 mladića i prošle godine je od Zanatske komore u Kölnu dobila nagradu za visok socijalni angažman. Nagrada za ekscelentnu podršku podmlatku je ove godine stigla i od Saveznog ureda za zapošljavanje. „Kada sam prije nekoliko sedmica primila nagradu, ispričala sam sve kako je trajalo od 2016. godine. BfA se tada sjetio: ah, da, Vi ste to bili".

Izbjeglice mogu riješiti problem nedostatka stručne radne snage

Angažman Ulle Faßbender sa mladim Sirijcima nije beskoristan. „Ovdje u Bad Godesbergu imalo dosta sugrađana arapskog porijekla. Oni sada imaju osobu s kojom mogu razgovarati. Na taj način i ja dobijam mušterije". Faßbenderova se žali da je na njemačkom tržištu rada postalo veoma teško ubijediti mlade da se odluče za optičarski zanat. „Mjescima tražimo kvalifikovane radnike i osobama koje su zaniteresovane za izučavanje zanata. Možda se mnogi plaše radnog vremena jer radimo i subotom".

Ulla Faßbender cijeni Mahmoudovu ljubaznost, spremnost da pomogne i nadarenost za zanatskim poslom

Ulla Faßbender cijeni Mahmoudovu ljubaznost, spremnost da pomogne i nadarenost za zanatskim poslom

Mahmoudu Al Homsiju to nije problem. „Kao pomoćni radnik sam radio u bratovoj stolarskoj radnji. Odatle nosim puno toga što je vezano za zanat". Međutim, osim tačnosti i pouzdanosti, što mu je potrebno da u Njemačkoj stane na svoje noge je i njemački jezik. Ali Homs je položio test jezika, nivo C1. To je peti stepen, od ukupno šest. To mi nije dovoljno. I dalje uči njemački jezik. „Moraš savladati njemački jezik. To je ono na čemu padaju mnoge izbjeglice. Ali, jezik je ovdje ključ za sve".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.