Toprak: ″Erdoganov dugoročni cilj je anektirati sjevernosirijska područja″ | Politika | DW | 12.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Toprak: "Erdoganov dugoročni cilj je anektirati sjevernosirijska područja"

Ankara je započela sirijsku ofanzivu. Kurdskom regionu prijeti da propadne u haos. Cilj operacije je protjerati Kurde, kaže predsjednik kurdske zajednice Ali Ertan Toprak u intervjuu za DW.

Turske snage sigurnosti su u srijedu započele svoju ofanzivu protiv kurdske Jedinice narodne odbrane (YPG) u sjevernoj Siriji. Nakon intenzivnih artiljerijskih i zračnih napada na sjevernosirijske gradove duž granice, kopnene trupe turske vojske su prešle granicu. Turska vojna ofanziva je naišla na oštre kritike. Predsjednik kurdske zajednice Njemačke Ali Ertan Toprak u intervjuu za DW govori o stanju na sjeveru Sirije.

DW: Treća vojna operacija na sjeveru Sirije je počela. Ona je, kako se navodi, prije svega usmjerena protiv kurdskih paravojnih formacija poput YPG. Teroristi u sirijsko-turskom graničnom pojasu će biti "izbrisani", moglo se čuti u  krugovima turske vlade. Vjerujete li da će biti ispunjen ovaj proklamirani cilj Ankare?

Ali Ertan Toprak: Turski predsjednik Erdogan je oduvijek sve Kurde predstavljao kao teroriste. Sjevernosirijski Kurdi nikada nisu predstavljali opasnost za sigurnost Turske – nikada nisu napadali Tursku; oni su bili puno više zaokupljeni time da odbrane same sebe. To da je razlog njegove vojne intervencije borba protiv terorizma je samo izgovor kako bi se opravdao rat koji nije u skladu sa međunarodnim pravom.  

Ali Toprak

Ali Toprak

Ako razlog vojne operacije Ankare nije borba protiv terorizma – koje interese onda ima turska vlada?

U prvoj liniji je riječ o tome da se spriječi da na sirijsko-turskoj granici nastane kurdski koridor od kojeg bi mogla proisteći kurdska država. Erdoganov dugoročni cilj je da anektira sjevernosirijska područja. Nevjerojatno je kakva neoosmanska retorika se sada koristi: u nekim turskim medijima se diskutiralo o tome da li se odmah treba marširati dalje do Jeruzalema. Dok su turske kopnene trupe prelazile granicu vojnici su praćeni uz osmansku janjičarsku muziku. Kakva je to apsurdna predstava? Operacija će udovoljiti fantazijama nacionalista o svjetskoj sili. To je zaista sramota. Ne smije se zaboraviti: Turska je kandidat za članstvo u EU i članica NATO-a. Postoji naravno i unutarpolitička dimenzija: Erdogan je pod pritiskom. On ratom želi dobiti podršku – čak i opozicija se mora staviti na njegovu stranu jer kada je riječ o vojnim ntervencijama turska javnost očekuje da sve stranke odlučno podržavaju turske vojne snage.

Vojnoj operaciji je prethodilo povlačenje američkih vojnika sa sjevera Sirije. Brojni kritičari zastupaju mišljenje da je američki predsjednik Donald Trump na ovaj način otvorio put za invaziju Turske. Osjećaju li se Kurdi sada ostavljenim na cjedilu?

Naravno da se sjevernosirijski Kurdi osjećaju prepuštenima sami sebi – Kurdi u cijelom svijetu se osjećaju ostavljenim. Naši rođaci i prijatelji u regionu su veoma razočarani – razočarenje je veoma veliko. Jer Kurdi se u sirijskom građanskom ratu nisu borili samo za sebe. Oni su se borili za sigurnost Zapada i zalagali su se za zapadne vrijednosti. Jedno je sigurno: Bez podrške Kurda ne bi bilo moguće poraziti Islamsku državu. Kurdske milicije u Siriji i u Iraku su takoreći bile kopnene trupe Zapada.

U regionu bi nakon okončanja vojne operacije trebala nastati "mirovna zona". U ovoj sjevernosirijskoj tampon zoni bi trebale biti naseljene sirijske izbjeglice. Šta mislite o tom planu?

Prije naseljavanja će se dogoditi etničko čišćenje. Cilj je da se odatle protjeraju Kurdi. To je zločin protiv čovječnosti i time se krši međunarodno pravo. Još tokom ofanzive na Afrin u januaru 2018. godine bila popraćena etničkim čišćenjem – jučer su turske snage sigurnosti također umarširale u druge turske kantone, a cijeli svijet je to jednostavno tako prihvatio. Trebalo bi se prisjetiti rata na Balkanu, tada je izbio rat i NATO je intervenirao kada je izvršeno etničko čišćenje.

Znači li to da Vi želite više solidarnosti od Zapada ili čak da se Zapad umiješa? 

Da. Ako svijet dalje bude gledao Erdogan će svoju ekspanzionističku politiku nastaviti bez ograničenja. Svi se samo žale na Trumpa. No Njemačka i Europa snose odgovornost. Sporazum EU-Turska nije donio rezultate. Apsurdno je da turska vlada dobija podršku milijardama eura od strane poreznih obveznika iz Njemačke i sa Zapada ako ona sada ovom operacijom uzrokuje novi val izbjeglica. Ja sam bez riječi kako Europa prema Erdoganu nastupa neaktivno i slabo. Najkasnije ove sedmice su ministri vanjskih poslova zemalja članica EU morali posjetiti Ankaru. Članstvo (Turske – op. red.) u NATO-u je moralo biti odmah dovedeno u pitanje. Turski predsjednik razumije samo jasne poruke – njemu se jasno mora pokazati šta su konsekvence. Ova "Appeasement-Politik" (pomirbena politika – op. red.) mora biti okončana, trebamo aktivnu mirovnu politiku. Dešavanja na sjeveru Sirije pogađaju sve nas, doći će nove izbjeglice i sa njima i islamisti.

Riječ je o civilnim žrtvama i hiljadam ljudi koji su zbog vojne operacije u bijegu. Je li Vaša zajednica u kontaktu sa ljudima na licu mjesta?

Brojni članovi naše zajednice imaju rodbinu u regionu.Oni su nas izvijestili o prvim zračnim napadima. No u jednom trenutku su telefonske veze prekinute – turske vlasti su ih u određenom trenutku presjekle. Siguran sam da će doći do humanitarne katastrofe. Hiljade ljudi su već spakovale svoje stvari i moraju bježati jer su pritiješnjeni uza zid. No jedno mi još uvijek daje nadu: Primili smo tako mnogo prijateljskih pisama: Osjećamo solidarnost svuda u Njemačkoj, mnogi su na našoj strani.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije