Tko će platiti europske dugove iz korona-krize? | Evropa | DW | 17.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Rast zaduženja zbog krize

Tko će platiti europske dugove iz korona-krize?

Članice EU-a se zbog pandemije koronavirusa zadužuju kao nikada do sada. No kako dugo je to još moguće? I tko će otplatiti milijardske kredite? O tome smo porazgovarali s financijskim stručnjacima.

Njemački Bundestag je ovoga četvrtka (15.4.) usvojio Izmjene i dopune državnog proračuna za 2021. godinu i time omogućio rekordno novo zaduženje u iznosu od 240 milijardi eura. Time će ukupni javni dug Njemačke narasti na 2.200 milijardi eura – to je također novi rekord. Njemačko zaduženje u odnosu na bruto društveni proizvod danas čini 80 državnog proračuna.

Guntram Wolff

Guntram Wolff

I druge članice EU-a su zbog korona-krize prisiljene živjeti na kredit. Dugovi se gomilaju od Finske do Grčke. Europski ured za statistiku Eurostat je objavio da će ukupni udio zaduženja u državnim proračunima u eurozoni ove godine iznositi skoro 100 posto.

I dalje bez ograničenja novih zaduženja

No što je s Paktom o stabilnosti i rastu eurozone kojim je propisano da javni dug članica ne smije prijeći 60 posto, a nova zaduženja tri posto? Ta odredba Pakta je privremeno, do kraja godine, zbog krize stavljena izvan snage. A tako će vjerojatno biti i iduće godine, doznaje se iz krugova bliskih europskom povjereniku za monetarnu politiku Paolu Gentiloniju. Dakle, protiv krize će se i dalje boriti ogromnim zaduženjima. No kako dugo?

Pogledajte video 27:11

Dubravka Šuica: "EU je solidno reagirala na krizu s obzirom na njene nadležnosti"

Koliko god bude nužno, kaže za DW Guntram Wolff, šef gospodarsko-političkog trusta mozgova Bruegel u Bruxellesu. „Mislim da će se to u svakom slučaju za sada nastaviti. Kako ja procjenjujem situaciju, ova pravila neće važiti ni sljedeće godine. To ima smisla tako dugo dok se još nalazimo u konjunkturnoj izvanrednoj situaciji."

On smatra da su ova zaduženja manje problematična nego što je to bio slučaj u financijskoj krizi prije 10 godina. Jer, danas su kamatne stope za državne obveznice vrlo niske. Dakle, troškovi novih zaduženja su mali. Wolff ne vjeruje da će doći do rasta kamata tako dugo dok središnje banke poput Europske središnje banke nastavljaju provoditi svoju ekspanzivnu politiku, odnosno dok tiskaju novac i njime preplavljuju tržište.

Izlaz iz dugova: gospodarski rast

Markus Ferber

Markus Ferber

No tko će na kraju platiti račun? Guntram Wolff pojašnjava: „Kod visokih zaduženja je uvijek odlučujuća stopa gospodarskog rasta. Ako se postigne veliki rast, onda će se problem zaduženja u stvari riješiti sam od sebe. Politika državne štednje kod velikih zaduženja pomaže samo vrlo ograničeno."

To mišljenje dijeli i Markus Ferber, njemački zastupnik u Europskom parlamentu, koji je već godinama financijski stručnjak demokršćanske frakcije. „Trenutačno još nismo zabrinuti za stabilnost eura", kaže ali u razgovoru za DW dodaje da iduće godine treba ponovo uvesti ograničenja zaduženja u eurozoni. U suprotnom, smatra Ferber, prijeti opasnost da će pojedine članice nastaviti rješavati probleme novim zaduženjima umjesto reformama.

On ističe da i zajedničko zaduženje EU-a u iznosu od 750 milijardi eura za ublažavanje posljedica korona-krize mora ostati jedinstvena pojava: „Tko misli da svoj nacionalni proračun može sanirati tako što će dugove prebaciti na Europu, neće uspjeti u tome. Jer i te dugove moraju otplatiti države članice." A to znači: iduće generacije.

Grčka i Italija – problematične države?

Grčka se već približila javnom dugu od 200 posto. No i Wolff i Ferber to ne smatraju velikim problemom jer kažu da se Grčka proteklih deset godina dovoljno sanirala. Wolff tu eksploziju zaduženja ne vidi kao veliku opasnost za stabilnost eura: „Trenutačno imamo puno snažniju monetarnu uniju. Imamo mehanizam za stabilnost eurozone, novi fond EU-a za oporavak od korone, imamo monetarnu politiku koja je naučila svoju lekciju."

Mario Draghi

Mario Draghi

„Grčka je jedina od 27 članica EU-a koja je plan obnove nakon korone povezala s agendom reformi. Grčka me brine manje nego neke druge zemlje. Moja najveća briga je Italija", kaže europski parlamentarac Ferber. I upozorava da bi kod rasta kamatne stope ili vala stečajeva talijanska država i banke mogli zapasti u ozbiljne poteškoće. Talijanski javni dug trenutačno iznosi 180 posto.

No Guntram Wolff iz trusta mozgova Bruegel ističe da Mario Draghi, novi talijanski premijer i bivši šef Europske središnje banke, vodi jasnu politiku gospodarskog rasta. I dodaje: „Ako Italija bude imala samo malo veći rast, onda je financijska kriza vrlo, vrlo nevjerojatna." A špekulacije na financijskim tržištima trenutačno sprečavaju ekstremno niski troškovi novih zaduženja.

Središnje banke se brinu za jeftini novac, kamatne stope su niske, kao i inflacija.Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde poziva svoje kolege iz cijelog svijeta da nastave voditi takvu monetarnu politiku. Dakle, nastavak zaduživanja. A nakon pandemije će se vidjeti kako dalje.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu