1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Društvo

Tisuće izbjeglica tuži Njemačku

Carla Bleiker
8. januar 2017

Procjenjuje se kako bi se broj sudskih procesa koji se tiču dobivanja azila u Njemačkoj 2017. godine mogao utrostručiti. Mnoge izbjeglice su, naime, podnijele tužbe zbog odluka o njihovih zahtjevima.

https://p.dw.com/p/2VPo9
Deutschland OVG entscheidet über Schutzstatus syrischer Flüchtlinge
Foto: picture-alliance/dpa/C. Rehder

Samo u Sjevernoj Rajni Vestfaliji je 2016. godine bilo oko 47.300 sudskih procesa koji su se ticali pitanja azila. To je više nego dvostruko kao u 2015. godini. Tada je zabilježeno 21.300 slučajeva. Robert Seegmüller, predsjedatelj Saveza njemačkih upravnih sudaca, očekuje da će se broj sudskih procesa zbog azila 2017. u čitavoj Njemačkoj ponovno udvostručiti. Za list "Rheinische Post" je Seegmüller izjavio da bi možda čak moglo doći do utrostručenja tužbi koje se tiču dobivanja azila. 

Neke izbjeglice tuže Savezni ured za migraciju i izbjeglice (BAMF) zbog "nedjelovanja", jer mnogi od njih već godinu dana čekaju na to da uopće dobiju priliku uložiti zahtjev za azil. Prije nego se zahtjev odobri, izbjeglice su osuđene na besposličarenje. Niti smiju tražiti posao, niti pohađati integracijske ili tečajeve jezika. To, međutim, nije jedini razlog za val tužbi. Sve više sirijskih izbjeglica pokreće tužbu zbog toga što žele svoje obitelji dovesti u Njemačku. No, sa statusom kojega BAMF u posljednje vrijeme sve više ustupa, to im nije dopušteno.

Muškarac izbjeglica s malom kćerkom u naručju
Oni žele da budu zajedno sa svojom obitelji, a njemačke vlasti im ne daju, stoga oni podnose tužbu Foto: Reuters/M. Dalder

Stroga pravila supsidijarne zaštite

U ožujku 2016. je savezna vlada donijela paket za azil 2. Od tada za mnoge izbjeglice iz Sirije ne važe više posebna pravila, odnosno ti ljudi više nemaju automatski punu zaštitu na osnovu Ženevske konvencije. Umjesto toga im se dodjeljuje tzv. supsidijarna zaštita. Ta posebna zaštita se ustupa osobama koje ne mogu dokazati da im u njihovoj domovini prijeti političko gonjenje. U okviru supsidijarne zaštite izbjeglica dozvolu za boravak dobije na godinu dana, a ne na tri godine kao u slučaju dobivanja azila. Nakon toga se mora podnijeti zahtjev za produženjem. To produženje se, međutim, dobije samo ukoliko je stanje u domovini još uvijek opasno. Ali ljudi pod supsidijarnom zaštitom moraju dvije godine čekati prije nego što budu smjeli podnijeti zahtjev za spajanjem obitelji.

Mešović: "I mi bismo uradili isto to"

Bernd Mešović, zamjenik direktora organizacije za prava izbjeglica Pro Asyl, kritizira paket o azilu 2. On je u izjavi za Deutsche Welle kazao da je organizacija Pro Asyl već pokušala uvjeriti vladu da ne donese izmjene zakona. Kad to nije uspjelo, organizacija je političare već prošlog ljeta upozorila da će uslijediti val tužbi. "Ti ljudi žele da njihove obitelji budu na sigurnome. Mi bismo u toj situaciji isto to uradili", kaže Mešović. Do prosinca 2016. godine je već oko 36.000 ljudi podnijelo tužbe protiv njihovog statusa supsidijarne zaštite. Traže da ih se u skladu sa Ženevskom konvencijom prizna kao političke izbjeglice. 

Bernd Mešović
Bernd MešovićFoto: Philipp Eichler

Račun plaćaju savezne pokrajine

U prva tri kvartala 2016. godine je Njemačka izdala oko 50.000 viza osobama koje su htjele doći kod svojih članova obitelji koji kao stranci i/ili izbjeglice borave u Njemačkoj. U čitavoj 2015. godini je izdan isti broj viza. Mešovića ne iznenađuje što sve više ljudi tuži njemačke vlasti zbog njihovog prava na spajanje obitelji. "Čekanje izmuči te obitelji. Jer, ne radi se tu samo o dvije godine. Tek kad prođe rok, tek onda se može podnijeti zahtjev. A to opet traje jako dugo - da se u njemačkim predstavništvima u susjednim zemljama Sirije uopće dobije termin", kaže Mešović.

Sve veći broj sudskih procesa oko pitanja azila je znatno opterećenje za njemačke upravne sudove. Sudac Robert Seegmüller pojašnjava da ti sudovi nemaju dovoljno osoblja kako bi obavili tu veću količinu posla. No, iako bi se odgovornom za to stanje mogla smatrati savezna vlada jer je ona bila ta koja je donijela paket za azil 2, nije njezin zadatak uposliti više sudaca. To je zadaća pokrajinskih vlada, jer je pravosuđe federalno uređeno u Njemačkoj. Bernd Mešović to kritizira: "Savezna vlada je donijela te zakone, ali pokrajine moraju plaćati."

Angeli Merkel odbijen zahtjev za azil