1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Kroatien Grenzübergang
Foto: Johann Groder/IMAGO

Tisak na njemačkom o Schengenu: "Dobra vijest za turiste"

9. decembar 2022

Mediji na njemačkom jeziku pozitivno ocjenjuju odluku o primanju Hrvatske u Schengen i uglavnom kritiziraju ostavljanje Bugarske i Rumunjske pred vratima šengenskog prostora.

https://p.dw.com/p/4KjMr

„Dobra vijest za sve turiste koji putuju u Hrvatsku: omiljena turistička destinacija će, nakon jednoglasne odluke ministara unutarnjih poslova članica EU-a, od 1. siječnja 2023. pristupiti šengenskom prostoru." Tako počinje izvještaj u listu Die Welt pod naslovom „Hrvatska smije unutra, Bugarska i Rumunjska još ne". Također se ističe: „Od novog uređenja će profitirati i tisuće europskih tvrtki – višesatno čekanje u koloni odlazi u prošlost."

Die Welt na istu temu donosi i komentar u kojem autor Dirk Schümer analizira razloge za odbijanje bugarskog i rumunjskog pristupa Schengenu. „U doba kada doseljavanje preko nedovoljno kontroliranih granica dostiže rekordne brojke i kada se mnogi ljudi plaše uvoza droge i organiziranog kriminala, tu bi odluku neki mogli smatrati umirujućom. Ali ne smije se zanemariti kakav je uspješan model ideja o otvorenom gospodarskom prostoru koja je nastala u idiličnom mjestu na rijeci Mosel u Luksemburgu 1985. Treba samo pitati milijune ljudi koji žive, rade i troše u pograničnim područjima. Da nije bilo ogromnih prednosti za trgovinu, kretanje ljudi i zapošljavanje, oprezne zemlje koje nisu članice EU-a, poput Norveške, Islanda ili Švicarske, ne bi pristupile šengenskom prostoru."

Autor u svom komentaru piše da mnogi Europljani, kada se spomenu Bugarska ili Rumunjska, odmah pomisle na kriminal i korupciju, što „nije posve krivo". Ali on podsjeća: „Tko kao Austrija slijepo optuži Rumunjsku i Bugarsku za val migranata preko Balkanske rute, zanemaruje mala fide da se najvažniji ulaz - Grčka već dugo nalazi u šengenskom prostoru. Kod mafije bi se prije trebalo pomisliti na Napulj i Palermo (pripadaju Schengenu) nego na Bukurešt ili Sofiju." Komentator zaključuje: „Napokon bi trebalo proći vrijeme upiranja prstom u siromašne rođake na Istoku čime se zamagljuju pravno-državne krize EU-a na Zapadu."

Austrija i Hrvatska: „dobri odnosi dviju vlada"

I Neue Zürcher Zeitung (NZZ) u svom izvještaju kritizira odluku da se Bugarsku i Rumunjsku za sada ne primi u Schengen. List prenosi da se njihovom primanju u prvom redu protivila Austrija koja je, unatoč nedavno izraženim dvojbama, ipak podržala Hrvatsku. „Kod Hrvatske, zemlje s kojom Austrija njeguje vrlo prijateljske odnose, očito se željelo učiniti iznimku", piše NZZ. A i Süddeutsche Zeitung (SZ) u svom izvještaju iznosi isto mišljenje i navodi da je Austrija podržala Hrvatsku zbog „dobrih odnosa dviju vlada", ali i: „Osim toga, očito se nije željelo preuzeti odgovornost ako će turisti koji putuju u Hrvatsku i dalje stajati u gužvi na granici." 

Kroatien Grenzübergang
Omiljena turistička destinacija će, nakon jednoglasne odluke ministara unutarnjih poslova članica EU-a, od 1. siječnja 2023. pristupiti šengenskom prostoruFoto: Rico THUMSER/foto-leipzig/IMAGO

SZ donosi i komentar na tu temu pod naslovom „Ali oni ne". Autorica Karoline Meta Beisel piše kako stoji austrijski prigovor da šengenski prostor ne funkcionira, ali ona kao razlog navodi to što članice EU-a do danas nisu regulirale raspodjelu tražitelja azila. U komentaru se također ističe: „Ne funkcionira i zbog toga što se ni oni, koji su već članovi tog ekskluzivnog kluba, već dugo ne pridržavaju šengenskih pravila. Na njemačko-austrijskoj granici se od jeseni 2015. provode kontrole, a sloboda kretanja, koju obećava članstvo u šengenskom prostoru, tamo vrijedi samo za one koji u očima službenika ne izgledaju tako kao da su upravo stigli preko Sredozemnog mora."

Hrvatska i pushbackovi

Dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u kraćem članku pod naslovom „Pritisak na Schengen" također se uglavnom bavi Bugarskom i Rumunjskom, a što se tiče Bugarske, podsjeća: „281.000 neregularnih prelazaka granice koje je Frontex već registrirao ove godine pokazuje da na vanjskim granicama EU-a nešto načelno ne funkcionira. Nije dovoljno hvaliti „bugarske napretke" ili davati „šansu" toj zemlji. Za pristup ona mora biti u stanju pouzdano osiguravati granice."

No autor vidi krivicu za rast broja ilegalnih migranata i kod drugih zemlja: „Problem na vanjskim granicama je također i posljedica neuspješne europske politike azila. Ako posebno Njemačka ne smanji osjetno doseljavanje putem postupka za dobivanje azila, šengenski sustav će ostati pod pritiskom."

Navodeći da članice šengenskog prostora moraju imati potpunu kontrolu nad vanjskim granicama, list Tageszeitung (taz) ističe da to ne znači odbijanje ulaska u zemlju tražiteljima azila. „No od 2015. je strah od nove Balkanske rute bio tako velik da su ministri unutarnjih poslova od Hrvatske jednostavno očekivali da ju spriječi. U suprotnom slučaju ona ne bi dobila punopravno članstvo u Schengenu. To je bio jedan od razloga zašto je Hrvatska od otprilike 2017. godine sve očitije na tisuće izbjeglica, djelomice upotrebom sirovog nasilja, vraćala preko granice u Srbiju, BiH i Crnu Goru. Pri tome je Hrvatska odbila angažman EU-ove agencije Frontex na svom teritoriju. Vlada se očito bojala da bi Frontex mogao ometati pushbackove", piše taz.

Priredila: Andrea Jung-Grimm