Tihi protest Albanaca iseljavanjem u EU

Premijer Albanije Edi Rama je ponosan na to da je njegova zemlja u utorak (6.12.2022) domaćin samita Evropskog unije i Zapadnog Balkana: „Albanija će dočekati najvažniji događaj u istoriji svojih međunarodnih odnosa. To je nesumnjivo dostignuće", hvali Rama samog sebe u virtuelnom razgovoru sa novinarima i građanima. On dodaje da je to rezultat uspješne spoljne i unutrašnje politike njegove vlade.

Činjenica je da Albanija uživa spoljnopolitički ugled u EU. To je potkrijepio i predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer prilikom posjete Albaniji 1. i 2. decembra. U albanskom parlamentu je u svom govoru nazvao malu balkansku zemlju „čvrstim i pouzdanim partnerom". Kao članica NATO-a i OEBS-a i kao nestalni član Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija zemlja se prema riječima predsjednika Njemačke „odavno dokazala na međunarodnom planu kao zrela demokratija".

U ljeto 2022 Albanija je zajedno sa Sjevernom Makedonijom dobila zeleno svjetlo za početak pristupnih razgovora sa Evropskom unijom. Ipak, ljudi u Albaniji znaju da će to potrajati. „Albanci ne vjeruju da će reforme koje zahtijeva EU biti brzo sprovedene pa individualno traže način da se dokopaju Evropske unije", kaže albanska politička anatičarka Edljira Đoni imajući u vidu da se od Albanije traži suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije. Zato se brojni mladi Albanci odlučuju da odu u Evropsku uniju.

Novi posao u Frajburgu

I Ljedjana Daci je odlučila da ode. Za 3. januar nove godine kupila je kartu u jednom pravcu za Njemačku. Laborantkinja je dobila posao u državnoj bolnici u Frajburgu. „Srećna sam, ali i pomalo zabrinuta zbog toga šta me čeka", kaže ona. I ona i njen partner Bljedi Voco, koji radi kao montažer za privatnu televiziju u Tirani, imaju plate koje su iznad trenutne prosječne plate u zemlji koja iznosi 510 evra. A pare su dovoljne samo da sastave kraj sa krajem. Zato su odlučili da se kao par isele u Njemačku i već dvije godine uče njemački. Bljedi je položio i vozački ispit, da bi našao neki posao, ako u Njemačkoj ne bude odmah našao posao u struci. 

Stručnjaci napuštaju zemlju

Prema godišnjim anketama koje se pod imenom Balkanski barometar sprovode u šest zemalja Balkana, čak 78 odsto mladih Albanki i Albanaca razmišljaju o odlasku iz zemlje. Time je ova zemlja sa tri miliona stanovnika na prvom mjestu u regionu. Prema statističkim podacima Eurostata zemlje Evropske unije su tokom 2021. odobrile dozvolu boravka građanima Albanije u 55000 slučajeva.

Ali nisu svi dobili šansu da legalno uđu u Evropsku uniju. Brojni su Albanci koji ilegalno ulaze u EU i pokušavaju da ostanu na osnovu zahtijeva za politički azil. U 2021. Albanci su podnijeli 8000 zahtjeva za azil u EU. A 18.500 njih je vraćeno sa spoljnih granica Evropske unije. Skoro 22 odsto stanovništva u Albaniji živi ispod granice siromaštva – sa manje od 5,21 evro dnevno.

Siromaštvo i rasipnički luksuz

Enkeljejda Anija poznaje to teško siromaštvo. Radi u jednoj međunarodnoj banci u Tirani i među kolegama svakog mjeseca skuplja novac da bi kupila životne namirnice za dvije porodice koje žive u predgrađu albanskog glavnog grada. Upoznala ih je na dobrotvornoj priredbi svoje firme: „Nisam vjerovala sopstvenim očima kada sam ih prvi put posjetila. Jedna porodica živi od invalidske penzije nepokretne majke. To je 100 evra mjesečno. Oni žive u limenoj baraci bez grijanja, umjesto stakla na prozorima su najloni. Ranije sam smatrala da je tako nešto u Albaniji nemoguće. Danas znam da to nije izuzetak".

Enkeljejda Anija poznaje i drugo lice Albanije – bogataše koji se ne ustručavaju da za noć potroše 5000 evra po tiranskim barovima: „Čovjek osjeti nemoć, jer se zna da bez zaštite politike takvo bogatstvo nije moguće". 

Korupcija i organizovani kriminal

U svakom izvještaju o napretku Evropska unija naglašava da Albanija mora da zauzda sveprisutnu korupciju i organizovani kriminal. „Međutim, ta borba se zbiva samo pod velikim pritiskom i retko dobrovoljno”, kaže politička analitičarka Edljira Đoni. Ona kaže da je šteta što su pristupni razgovori bili dugo blokirani zbog internih nesuglasica zemalja članica Evropske unije. Tako je prema njoj popustio pritisak na vladu Albanije da efikasno suzbije korupciju i organizovani kriminal. Đoni se nada da će se nakon početka pristupnih pregovora to promijeniti.

Razjedinjena opozicija

Laborantkinaj Ljedjana Daci ne vjeruje da će se Albanija uskoro otarasiti korupcije: „Prije nekoliko godina sam se još uvijek nadala, a sada vjerujem da se ništa neće promijeniti, bez obzira ko je na vlasti”, kaže ona.

Stagnacija u Albaniji nema uzrok samo u vlasti već i u razjedinjenoj opoziciji, smatra Jonilja Godolje, koja radi na Institutu za demokratiju, medije i kulturu u Tirani. Pošto je 2021. bivšeg predsjednika Albanije Saljija Berišu američka vlada proglasila nepoželjnom osobom zbog korupcije ovaj sedamdesetosmogodišnji političar se opet aktivirao „da bi spasio čast". On se ogorčeno bori za lidersko mjesto u Demokratskoj partiji koju je svojevremeno osnovao.

Za dan održavanja samita Beriša je najavio demonstracije u Tirani jer sebe vidi kao žrtvu zavjere. Njega podržava još jedan bivši predsjednik – Iljir Meta, kome je istekao mandat juna ove godine. On je na čelu novoosnovane Slobodarske partije. Beriša naglašava da protesti nisu usmjereni protiv EU, već da želi liderima EU skrenuti pažnju na to da zemljom upravlja „korumpirana mafija". „To nije protest albanskog stanovništva. Ljudi se više ne izlaze na ulice da se bune, već radije izaberu emigraciju. To je tihi protest Albanaca", kaže Godolje.