Teško partnerstvo – Odnosi izmedju Evropske unije i Rusije su narušeni

Kada se radi o zemnom gasu i nafti, onda tu u pitanje ne dolazi samo prijateljstvo, nego i politički pregovori postaju sve teži. Čini se da su prošla ona vremena kada se o obnavljanju i daljem produbljavanju odnosa izmedju Evropske unije i Rusije govorilo sa puno nade. Nedavna blokada isporuke ruske nafte je u medjuvremenu postala opterećujući test kada je riječ o daljim odnosima izmedju Evropske unije i Moskve. Njemačka kao predsjedavjuća Evropskom unijom je za sada ipak po tom pitanju izrazila optimizam – a uskoro će savezna kancelarka Angela Merkel u okviru svoje teške misije s tim u vezi krenuti za Rusiju. Angela Merkel o tome kaže:

"Pred nama su pregovori o sporazumu izmedju Evropske unije i Rusije. Pregovori će se odvijati u sklopu komisije no naravno mi kao predsjedavajući tu imamo takodjer važan zadatak čijem ćemo ispunjavanju dati svoj doprinos. Ja ću 21. Januara odputovati za Moskvu, gdje ću takodjer o tome razgovarati sa ruskim predsjednikom. Nadam se da ćemo blokadu ovih pregovora u dogledno vrijeme moći ukloniti. A to znači da ćemo moći da razgovaramo o jednom takvom sporazumu o saradnji", kazala je Angela Merkel.

No Evropska unija je daleko od jednog zajedničkog stava prema Rusiji. Konture jedne nove prema istoku su se prije nekoliko mjeseci nazirale, ali su nestale. Težišne tačke su trebale da budu stvaranje jednog reformiranog energetskog saveza, zatim traženje riješenja za tamošnje etničko-teritorijalne konflikte, te transfer zapadnih pravnih i demokratskih standarda. O tome se trenutno govori samo na medjunarodnim konferencijskim podijumima. Svadja je posebno kulminirala na relaciji izmedju Varšave i Moskve, nakon što je prije mjesec dana Rusija zabranila uvoz poljskog mesa, navodno iz higijenskih razloga. O tome će 17. Januara biti riječi u Berlinu.

Glasnogovornik frakcije SPD-ea u Bundestagu Gerd Weisskirchen o svemu tome kaže:

”Vjerujem da su svih 27 članica Evropske unije upućene na jedan dobar te u budućnosti ispravan odnos prema Rusiji. Mi smo u Evropi svi ovisni jedan od drugog. Neki ne vole tu riječ, jer zvuči tako negativno. Medjutim mi trebamo jedan drugog. To se može lijepo vidjeti kada je riječ o energiji. Naravno da mi želimo da Rusija, ono što je već potpisala, a to je Povelja o energiji, takodjer i ratificira. No do toga nije došlo. Mi smo na zapadu ovisni o energiji ali je isto tako Rusija ovisna o tome da proda energiju. Mi smo upućeni jedni na druge”, ističe Gerd Weisskirchen.

Jens van Scherpenberg iz njemačke fondacije za privredu i politiku o postojećem problemu kaže:

”Mislim da će Evropljani rado slijediti jednu zajedničku liniju, koja se odnosi na energetsku politiku, energetsku sigurnost te isto tako politiku prema klimi. Ne mogu ni zamisliti da tu neće biti zajedničkog stava, te da ćemo u toj oblasti izvršiti pritisak na Rusiju, To znaju svi sudionici, da to ima malo smisla”.