Teške optužbe na račun grčkih vlasti | Evropa | DW | 28.05.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

reportaža

Teške optužbe na račun grčkih vlasti

Potražioci azila u Grčkoj žive u paralelnom pravnom svijetu sa hapšenjima bez sudskog naloga, policijskim nasiljem i legalnim puš-bekovima. Stručnjaci traže nezavisan sistem nadzora.

Nakon šestomjesečnog lokdauna, kafići u centru Soluna su ponovo puni. Dvadesetšestogodišnja Britanka Huop Barker raduje se što se na ulice drugog po veličini grčkog grada konačno vraća život. Ona tu živi od 2018. godine i pomaže migrantima koji su legalno ili ilegalno stigli do Grčke i koji se nadaju da će nekako stići do zapadne Evrope.

- pročitajte još: Grčka i ilegalno vraćanje migranata

Od izbijanja korona pandemije, za potražioce azila u Grčkoj situacija se vidno pogoršala, objašnjava Barker. Dok se većina stanovnika zemalja EU raduje zbog završetka restriktivnih mjera u borbi protiv Kovida-19, migranti su “zaglavljeni” u Grčkoj: “Ima kazni za beskućnike koji su za vrijeme lokdauna bili napolju.” Potražioci azila su zarobljeni u kampovima ili se na druge načine zatvaraju – bez obzira da li imaju ili nemaju papire.

26-godišnja Houp Barker zahtijeva uspostavljanje nezavisnog kontrolnog mehanizma u Grčkoj

26-godišnja Houp Barker zahtijeva uspostavljanje nezavisnog kontrolnog mehanizma u Grčkoj

Huop Barker je dio Mreže za nadzor pograničnog nasilja (Border Violence Monitoring Network, BVMN), nezavisne nevladine organizacije koja na čitavom Balkanu prati situaciju sa migrantima i bilježi povrede ljudskih prava. Dok je pažnja svjetske javnosti usmjerena na dešavanja na ostrvu Lezbos i na tamošnji izbjeglički kamp Mavrovuni, poznat i kao “Kara Tepe”, na sjeveru Grčke policija djeluje van medijske pažnje.

Ljudi svjedoče o otmicama koje vlasti sprovode na ulicama ili u obližnjem kampu Diavata. I ne samo to: organizacije za zaštitu ljudskih prava, poput BVMN, iznose teške optužbe na račun grčkih vlasti. Bivši zatvorenici govore o strukturnom nasilju i drugim kršenjima ljudskih prava u šest zatvora za deportaciju na kopnu.

Bezobzirna hapšenja

Mnogi ljudi u međuvremenu žive na ulici. U četvrtima sa crvenim svjetlima oko željezničke stanice u Solunu. Noću se kriju u napuštenim kućama ili u starim vozovima – u stalnom strahu od policije. Jedna od briga je strah od ilegalne deportacije u Tursku, odnosno da ih grčke vlasti ne odvedu do granice na rijeci Marici (Evros) i da ih krijumčari, koji vjerovatno sarađuju sa vlastima, ne prebace na tursku obalu.

„Imam papire. Ali moramo da se krijemo, jer će nas u suprotnom uhapsiti policija“, kaže 23-godišnji Reza iz Avganistana. Rano uveče on i nekoliko drugih ljudi traže mjesto za prenoćište: „Skoro četiri mjeseca sam ovdje, tražim posao, ali ništa ne mogu da nađem”. Čak i ljudi koji su dobili azil u Grčkoj ne mogu da nađu ni posao, ni smještaj. Pored deportacije, plaše se i da će završiti u jednom od zatvora iz kojeg će biti deportovani.

Bez obzira što ima papire, 23-godišnji Reza iz Avganistana živi na solunskim ulicama

Bez obzira što ima papire, 23-godišnji Reza iz Avganistana živi na solunskim ulicama

Ekstremno nasilje

Jedan bivši zatvorenik sjevernogrčkog zatvora Paranesti, za BVMN okrtkriva: „Zatvorenici dobijaju veoma malo hrane. Ni odjeću ne dobijaju, stalno ih vrijeđaju i tuku.“ Kada se na to požale stražarima, maskirani policajci ih prebijaju. On sam je više puta zlostavljan: pesnicima, pendrecima ili šutiranjem.

Houp Barker naglašava da to nije usamljen slučaj. Metode grčkih vlasti su brutalne – kako u izbjegličkim kampovima, tako i u zatvorima i tokom ilegalnih protjerivanja iz zemlje. Primjenjuju se čak i elektrošokovi, mučenje vodom ili prisilno svlačenje. Migranti se žale da su često bili satima maltretirani: „Ljudima su brijali glave. To nije samo puš-bek, već i ekstremno nasilje".

U zatvoru za deportaciju Paranesti često dolazi do povreda ljudskih prava

U zatvoru za deportaciju Paranesti često dolazi do povreda ljudskih prava

Ombudsman bez sredstava i ovlašćenja

Grčka vlada o tim navodima ili ćuti ili ih demantuje. Nadležni ombudsman Anderas Potakis, objavio je izvještaj u kome govori o nekoliko incidenata. Pritom se žali da mu za detaljnu istragu nedostaju sredstva i ovlašćenja. Nadležne policijske vlasti je pozvao da sprovede istragu, a one su ga obavijestile da internom istragom nije utvrđeno kršenje zakona od strane grčkih službenika.

- pročitajte još: Nova runda svađe u Briselu: Kuda sa izbjeglicama?

Dimitris Koros, advokat u Grčkom savjetu za izbeglice, prvenstveno kritikuje pooštreni zakon o azilu. Prema tom zakonu policija može da hapsi potražioce azila sa važećim dokumentima i za najmanje prestupe, čak i bez sudskog naloga. „To je paraleleni svijet pored stvarnog sistema krivičnog pravosuđa“, kaže Koros u razgovoru za DW. Za njega sve to ide predaleko: „Hapšenje je sredstvo za postizanje cilja. To znači da bi migranti trebalo da budu pritvoreni samo ako se čini da je moguća legalna deportacija.“

Dimitris Koros

Koros kritikuje postupanje grčkih vlasti prema migrantima

Tvrđava Evropa poprima oblik

Tvrđava Evropa poprima oblik u Grčkoj. Zatvori za deportaciju na kopnu, novi hot-spotovi na ostrvima: svi objekti visoke bezbjednosti finansiraju se evrposkim novcem. I u Centru za dobrodošlicu i identifikaciju trenutno se gradi zid visok tri metra. To je naručila Međunarodna organizcaija za migracije (IOM), što se vidi na osnovu tendera koji je raspisan 5. januara 2021. godine, u kojem se govori o “ograđivanju”.

IOM je 26. maja 2021. godine organizovala konferenciju za štampu o trenutnoj situaciji sa izbjeglicama u Grčkoj. Šef ogranka u Atini, Đanluka Roko, tada je uvjeravao da će Centar za dobrodošlicu i identifikaciju i dalje biti otvoren – osim ako “Grčka odluči da se ne pridržava direktiva i konvencija EU, koje je potpisala”.

Zid pored kojeg prolazi muškarac s dvoje djece

Zahvaljujući evropskom novcu "niče" još jedan zid - visok tri metra - za "odbranu od ibjeglica

Nedostaju kontrole

Na pitanje DW da li je IOM znao da se, kada je riječ o „ograđivanju“, radi o betonskom zidu, Roko je odgovorio: „IOM upravlja projektom koji finansira EU. Taj projekat grčkim vlastima pomaže u upravljanju trideset i jednim kampom na kopnu.“ U to spadaju i aktivna izgradnja i održavanja.

- pročitajte još: Jesu li pushbackovi na europskim morskim granicama legalni?

Kako bi se spriječila dalja kršenja zakona, Houp Barker smatra da je neophodno stvaranje nezavisnog kontrolnog mehanizma od strane organizacija koje su dobro upoznate sa situacijom migranata. „To bi moralo da se finansira nezavisno od Evropske komisije. Takođe su potrebne nenajavljene kontrole, i na granicama.“ Najavljane posjete izbjegličkim kampovima, kakve trenutno vrši Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR) nisu dovoljne da bi se utvrdilo da li službenici države članice EU, Grčke, poštuju nacionalno i međunarodno pravo.

Pogledajte video 02:04

Napadi na transseksualne izbjeglice na Lezbosu

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu