Teška vremena za sindikate | Politika | DW | 01.05.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Teška vremena za sindikate

Prvi maj je Međunarodni praznik rada i ima veliki značaj za globalni sindikalni pokret. Ali ove godine nikoga neće biti na ulicama. Korona stvara probleme i sindikatima, smatra Henrik Böhme.

1. Mai in Berlin (picture alliance/dpa/B. von Jut)

Ovogodiünji Praznik rada prolazi bez tradicionalnih prvomajskih sindikalnih okupljanja

Virus korone nije ni na jednoj strani. Nema razlike između poslodavaca i radnika. To nije klasni neprijatelj protiv kojeg se može boriti. Ali ovaj gadni virus uspjeva da paralizuje čitave fabrike automobila, potpuno paralizuje turističku i ugostiteljsku industriju, ugrozi egzistenicju samostalnim preduzetnicima i honorarcima ili da skoro deset miliona Nijemaca (skoro svakog trećeg zaposlenog) pošalje kući uz naknadu za skraćeno radno vrijeme.

A sada taj virus sprečava i tradicionalne skupove na kojima se stotine hiljada ljudi svake godine okupljaju na ulicama i trgovima zemlje i slušaju sindikalne vođe.

Ovo je - kao toliko toga u ovim vremenima - bez presedana. Jer u poslijeratnoj Njemačkoj nečeg takvog nikada nije bilo. Umjesto toga, planirani mitingi će se odvijati virtuelno Time se njemački savez sindikata, našao tamo gdje su mnogi zaposleni već nedjeljama: u kućnoj kancelariji.

Ne mora se biti prorok da bi se predvidjelo: digitalni oblik rada ostaće veliko pitanje za sindikate i kompanije i poslije korone. Jer, obje strane su se teško snalazile sa temom - rad na daljinu - kako se ranije zvala kućna kancelarija. Ali digitalni oblici rada dolaze. Jer, nekima će se dopasti obavljanje poslova od kuće (ako je moguće) - umjesto dosadnih putovanja na posao i nazad. Ostali će se u jednom  trenutku rado vratiti na posao.

Boehme Henrik Kommentarbild App

Henrik Böhme

Koliko su teška vremena za sindikate, moglo se vidjeti tek u četvrtak: Savezna vlada je upravo donijela nove propise o naknadama za rad sa kraćim radnim vremenom - naime da će naknadu od četvrtog mjeseca povećati na 70 procenata od neto plate (za ljude sa djecom na 77 procenata) u odnosu na od 60 (67) procenta koliko je to bilo do sada. Ako rad sa skraćenim vremenom traje duže, od sedmog mjeseca naknada bi iznosila 80 (87) procenata.

Jedina reakcija šefa DGB-a Rajnera Hofmana: bilo bi bolje 80 posto već od četvrtog mjeseca. Šta da se kaže… Napokon, nova uredba opterećivaće blagajne Savezne agenciju za zapošljavanje za dodatnih 2,6 milijardi. I da se ne zaboravi: i mnoge kompanije samoinicijativno dodaju pomalo za te nakanade.

Naravno, korona-kriza će promijeniti mnogo toga, uključujući odnos radnika i poslodavaca, sindikaliste i preduzetnika, između stranaka kolektivnog pregovaranja. Nagli kraj procvata njemačke ekonomije koji je trajao deceniju neminovno će značiti da će obje strane morati da se zadovolje sa manjim. Vremena punih javnih blagajni sada su završena - na duže vrijeme.

DGB-ov moto „Učešće u usponu" više nije aktuelan. Od sada se mora više baviti osiguravanjem radnih mjesta i u određenoj mjeri zaštitom - ljudi od posljedica dramatičnog ekonomskog pada.

Njemačka država se dobro pokazala - naknade za skraćeno radno vrijeme, 750 milijardi programa pomoći, više novca za njegovatelje, itd. Možda je dovoljno pogledati u pravcu Amerike, gdje je 30 miliona ljudi izgubilo posao, samo u martu.

Malo je prostora za maksimalne zahtjeve sindikata. Ali, naravno, ima dosta toga da se uradi. Jer, kao i u svakoj krizi, najviše će biti pogođeni najslabiji, oni sa malom platom i slabo obučeni radnici. Sindikati bi tu trebalo da se angažuju, možda čak i sa zahtjevom za većom minimalnom nadnicom. Gledajući tako, moto za 1. maj, koji je njemački savez sindikata objavio mnogo prije nego što je došla korona - ne može biti bolji: „Solidarnost nikoga ne prepušta samom sebi".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije