Talibani su danas partneri za razgovor

Ni vlada u Vašingtonu više ne vjeruje u tezu da je konflikt u Afganistanu moguće riješiti vojnim putem. Stoga već skoro dvije godine vodi pregovore s talbanima. U martu su talibani prekinuli pregovore jer smatraju da se nije izašlo dovoljno brzo u susret njihovom zahtjevu da se iz Guantanama oslobade petorica visoko rangiranih pripadnika njihovog pokreta.

Kontakti još uvijek postoje, ali se o tome malo zna u javnosti. Nekad američka vlada medijima proslijedi informaciju da je u opticaju novi prijedlog za oslobađanje spomenute petorice talibana, a nekad izvori u redovima talibana navedu kako je njihova delegacija otputovala na pregovore u Katar.

Prihvatljivi preduslovi

Pri tome se zna šta traže jedni od drugih. SAD zahtijevaju da talibani obustave borbu, da poštuju afganistanski ustav i prekinu kontakte sa terorističkom mrežom El Kaida. Talibani traže povlačenje stranih trupa, oslobađanje njihovih pristalica i priznanje njihovog pokreta.

Svi ti zahtjevi su u principu prihvatljivi uz odgovarajući "slobodnu interpretaciju", vjeruje Richard Barett, šef UN-ove posmatračke grupe za talibane i El Kaidu. To što bi Amerikanci ostavili dio svojih trupa u Afganistanu i nakon zvaničnog povlačenja 2014. bi za talibane bilo prihvatljivo, tvrdi Barett. 

"Pragmatični dio talibana računa da bi međunarodno prisustvo bila garancija dogovora i da bi im to pomoglo da odista postanu dio vladajuće strukture."

I priznanje ustava bi bilo moguće, uz preduslov da se time ne prizna omrznuta vlade Hamida Karzaija, nego da sve strane učestvuju u izradi novog ustava.

Podijeljeni talibani

Najveće pitanje ostaje da li lideri talibana uopšte mogu u vlastitim redovima sprovesti dogovor postignut sa SAD. Dijelovi pokreta talibana odbijaju pregovore, drugi ih vide samo kao dio taktike. Slučaj Age Jana Motasima dokazuje da su pregovori za pragmatičare među pobunjenicima itekako opasni. Nakon što se bivši ministar finansija u talibanskoj vladi izjasnio da podržava političko rješenje i raskid sa El Kaidom, na njega je pokušan atentat. Samo čudom je preživio ranjavanje.  

Mula Omar, koji od pada vlade talibana u Afganistanu 2001. živi u ilegali, još uvijek važi za vođu ovog pokreta. Niko ipak ne može sa sigurnošću reći koliku težinu ima njegova riječ kada su u pitanju pregovori, kaže Candace Rondeaux iz Međunarodne krizne grupe.

"Na raznim stranama je prisutna bojazan da bi se borbe nastavile čak i ako bi Mula Omar već sutra odlučio da se položi oružje."

Rješenje tek nakon izbora u SAD

Prije nastavka pregovora mora se riješiti i pitanje ratnih zarobljenika.

Talibani su uporni u namjeri da nastave pregovore tek onda kada dođe do razmjene petorice njihovih pripadnika koji su zatvoreni u Guantanamu, za jednog američkog vojnika koji je otet 2009. O tome još nema dogovora između Bijele kuće i američkog ministarstva odbrane.

Osim toga, predsjednik Barack Obama se nalazi usred izborne kampanje. Nijedan predsjednik se u takvoj situaciji ne bi odlučio da oslobodi zatvorenike među kojima je i jedan visoki funkcioner bivše vlade talibana, tvrdi Candace Rondeaux.

Autori: Dennis Stute / Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić Šestić