1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

270112 Das geheime Genie

31. januar 2012

Tanka je linija između genija i čudaka. A to je bio slučaj i sa pionirom modernog računarstva Alanom Tjuringom. Matematičar, logičar i kriptograf je na čudesan način dešifrovao radio poruke u Drugom svjetskom ratu.

https://p.dw.com/p/13tV7
Alan TjuringFoto: HNF

Kada na internet pretraživačima ukucate ime "Alan Tjuring" dobićete tačno 2,3 milijarde rezultata za 0,12 sekundi. U stvari ništa posebno u poređenju sa nekim kao što je Stiv Džobs. Jer, o Džobsu postoji oko 60 milijardi podataka. Digitalno sjećanje je vjerovatno zaboravilo Alana Tjuringa. I to čak iako je ovaj Britanac preteča digitalizacije. Ove godine bi imao sto godina. To je već dovoljno razloga da Hajnc Niksdorf muzej u Padebornu pioniru kompjutera upriliči izložbu.

Das Alan-Turing-Denkmal
Foto: Jochen Viehoff/Heinz Nixdorf MuseumsForum dpa/lnw

No, pripremiti izložbu o Alanu Tjuringu nije nimalo lako. I to ne samo zato što je svoj život godinama krio kao zmija noge. Tjuring je tokom Drugog svjetskog rata za Britance radio kao dešifrant. Autori izložbe nisu imali nijedan realan eksponat iz njegovog života. Nije bilo ni rukopisa, ni pisama, pa čak nije bilo ni njegovog šešira. Sve što je ostalo su njegova istraživanja i ono što su njegove kolege, prijatelji i poznanici kazali o njemu. A tu je bilo i nekoliko bizarnih svjedočenja, kao na primjer: On je svoju šolju za čaj vješao katancem za bicikla na grijalicu, a bicikl bi uvijek vozio s gas maskom... "Masku je nosio kako bi se tokom vožnje bicikla zaštitio od polenovog praha, s obzirom da je bio alergičan na polen", kazao je autor izložbe dr Johen Fihof.

Ausstellung Genial & Geheim - Alan Turing in 10 Etappen im HNF
Foto: Jochen Viehoff/HNF

Genije i vještačka inteligencija

Ali, Alan Tjuring nije bio samo "pogubljen", on je bio istinski genije. "Building a brain" - ili u slobodnom prevodu "građenje mozga" - tako bi se zapravo mogao sumirati rad ovog matematičara i logičara. "On se uvijek zauzimao idejom kako i da li čovjek može da napravi mašinu koja bi funkcionisala kao mozak i koja bi pokazivala neku vrstu inteligencije", kaže Fihof. Još 40-ih godina je Tjuring znao da je za to odlučujući softver jednog aparata, a ne hardver. "U to vrijeme gradile su se mašine koje su mogle da izvršavaju samo jedan jedini program. No, to njemu nije bilo dovoljno. I zbog toga se upravo govori da je Alan Tjuring suosnivač informatike, ali i onog što mi danas podrazumijevamo kao kompjuter", objašnjava Fihof.

Enigma-Dechiffriermaschine Sonderaustellung «Genial & Geheim" Alan Turing
Spomenik Alanu Tjuringu u MančesteruFoto: picture-alliance/dpa

Tjuring bi sigurno bio zadovoljan kada bi danas mogao da vidi koliko je zapravo kompjuter postao univerzalna mašina, kao i smartfon koji pomaže u svakodnevici. Ali, s druge strane ne bi bio zadovoljan postignutim na polju vještačke inteligencije, što je on predviđao za 2.000 godinu: naime, da jedan komjuter može da prođe Tjuringov test", smatra Fihof. A to znači da čovjek i mašina mogu da vode razgovor, da na primjer, četuju.

No, sa njegovim imenom je posebno povezan rad za britansku tajnu službu. Tokom Drugog svjetskog rata radio je u naizgled bezbjednom mjestu sjeverno od Londona. A tamo u Blečli parku, britanskom centru za kriptoanalizu, Tjuring je otkrio ključ kojim je uspijevao da dešifruje radio poruke s njemačkih podmornica. On je dešifrovao čuvenu njemačku kod mašinu "Enigma". Na taj način spasio je mnoge živote ljudi na ratnoj podmornici u sjevernom Atlantiku.

Život više nalik dobrom scenariju

Bio je ratni heroj, a kao nagradu je dobio potpunu anonimnost. "Tjuring je doživo strašan peh, jer su se Englezi odlučili da i nakon rata čuvaju tajnu o njemačkoj "Enigmi". Tadašnji premijer Vinston Čerčil je naredio da se sve što je Tjuring otkrio uništi. I zbog toga Tjuring nakon rata nije slavljen kao heroj, već se tiho vratio svom poslu profesora matematike. Tek sredinom 70-ih postaje poznato šta je Tjuring radio u Blečli parku.

Alan Mathison Turing
Alan M. Tjuring

A 1954. Tjuring oduzima sebi život. Još nije bilo došlo vrijeme za način života koji je vodio pionir kompjutera. Naime, Alan Tjuring je bio homoseksualac, a to je u Velikoj Britaniji 50-ih godina prošlog vijeka bilo krivično djelo. Zbog afere s jednim mlađim muškarcem osuđen je 1952. Mogao je da bira između zatvora i hormonske terapije. On se odlučio za ovo posljednje. Gotovo godinu dana bio je tretiran ženskim hormonom estrogena. Njegov biograf Endrju Hodžs piše da je zbog takozvane "hemijske kastracije" kojoj bio podložen pao u tešku depresiju. Kratko pred njegov 42. rođendan otrovao se cijanidom. Pojeo je jabuku u koju je prethodno ubrizgao cijanid. "Jako nam je žao. Ti si zaslužio mnogo više", kazao je britanski premijer Gordon Braun 2009. odajući počast prerano preminulom naučniku.

Tjuringov život zapravo više liči na neki scenario. Njemački dramaturg Rolf Hohhut je 1987. pisao o Tjuringu kao "ocu kompjutera" i opisuje ga kao heroja i ljepotana. Tjuringov život će biti ovjekovječen na filmskom platnu. Holivudska šuškanja govore da bi glavna uloga mogla da pripadne Leonardu di Kapriju. Ali, život tajnog genija teško da može da odigra bilo koja holivudska zvijezda.

Autor: Laura Döing / Svetozar Savić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić