Tajna portugalske privredne obnove
2. mart 2018
DW: Portugalska stopa privrednog rasta je 2,7 posto iznad evropskog prosjeka. U čemu je tajna uspjeha Portugala?
Manuel Caldeira Cabral: Ukinuli smo politiku štednje koja je blokirala stopu rasta. Istovremeno smo nastavili da se pridržavamo konsolidacije državnog proračuna i smanjivanja duga. Socijalna davanja držimo u granicama, ali je dohodak građana veći. Prvi korak je bio osvojiti povjerenje investitora, ali i ljudi. Drugi korak je bio program „capitalizar", koji je imao za cilj stvaranje boljih uslova za privredu, a posebno za mala i srednja preduzeća. Glavni izvor našeg privrednog rasta su investicije i izvoz.
Socijaldemokratska partija PSD dio je kao manjinske vlade zajedno sa Zelenima, Komunistima i tzv. Lijevim blokom. U Njemačkoj od komunista, kao i od manjinske vlade, vlada strah. Kako to funkcioniše u Portugalu?
Pročitajte i: Kraj krize u Portugalu?
Po mnogim pitanjima mi se slažemo sa drugim partijama. Posebno kada je u pitanju politika štednje. Ali isto tako smo se složili da možemo i da se ne slažemo kada se radi o drugim pitanjima. Mi socijaldemokrati u mnogim stvarima imamo drugačije poglede od Komunističke partije ili Lijevog bloka, ali smo ipak svi jedinstveni u tome da uvijek pronađemo stabilno rješenje za vladu. To nam je omogućilo rješavanje mnogih problema koje smo svi smatrali presudnim za portugalsku ekonomiju: ponovno uspostavljanje privrednog rasta, bolje obrazovanje, stvaranje boljih uslova za život za sve građane. Tako da mi možemo raditi zajedno, ali ipak se držimo i naših međusobnih razlika.
Ljevičarske partije su se posebno zalagale za veće izdatke za socijalnu zaštitu. Kako javna privreda može ostati stabilna kada se istovremeno minimalni dohodak povećava ili se uvode državni praznici?
Ljudima smo obećali da neće biti nikakvih smanjenja. Čak smo neke izdatke i povećali, posebno za najsiromašnije i najstarije. Ali, rast smo uvijek povezivali sa rastom našeg domaćeg bruto proizvoda. Minimalna zarada je porasla, ali to nas ne čini manje konkurentnim, jer naša izvozna industrija ne ovisi samo od nivoa plata, nego i od sposobnosti naših radnika, dobre infrastrukturu i društva koje dobro funkcioniše. Takođe se trudimo da započnemo reforme s ciljem smanjenja birokratije i modernizacije države. Dakle, radimo na stvarima koje povećavaju kvalitet i produktivnost i ne smanjuju plate. Umanjenje plata je uvijek najjednostavnije rješenje, ali to je uvijek i loše rješenje. Time se možda može povećati konkurentnost u kratkom roku, ali to nikada nije prava strategija za srednjoročnu i dugoročnu konkurentnost.
Da li se onda politika štednje isplati?
Vjerujem da smo mi u Portugalu pokazali da alternativna politika može donijeti vrlo dobre rezultate. Da smo se i dalje držali politike štednje, vjerovatno ne bi došlo do tako naglog privrednog rasta, kao ni povjerenja investitora. S druge strane, odlučili smo se i protiv proširenje fiskalne politike. Našli smo pravi balans između fiskalne konsolidacije i privrednog rasta, stvaranja novih radnih mjesta, boljih uslova života i većeg povjerenja investitora.
Grčka ljevičarska vlada imala je sličan plan, ali nije uspjela. Kako ste vi ovladali diplomatskim poduhvatom ubijeđivanja Evropske unije, a posebno savezne vlade Njemačke u vašu politiku?
Naš odnos sa Njemačkom je uvijek bio veoma dobar. Njemačka je jedan od najvećih investitora u Portugalu. Naša industrija se mnogo promijenila, i nastale su nove grane privrede kao što su mašinstvo, automobilska industrija, proizvodnja softvera i druge. Dio ove promjene postignut je i uz partnerstvo sa njemačkim firmama. Na primjer, Siemens će uskoro otvoriti Centar za cyber sigurnost u Portugalu. Volkswagen udvostručuje svoju proizvodnju u Portugalu, a ovdje sada ima i mnogo startup firmi kao što su Zalando ili druge njemačke firme koje se ovdje etabliraju zbog industrije ili turizma.
Pročitajte i: Portugal: Zemlja-problem uprkos štednji
To se također kritikuje. Ljudi se prisiljeni da napuste vlastite domove kako bi se napravilo više mjesta za hotele. Mnogi Portugalci sebi više ne mogu da priušte kafu u svojim kvartovima. Ko na kraju krajeva profitira od toga?
Startup firme mijenjaju portugalsko društvo. Najstarija generacije na tržištu rada koje su u starosti između 55 i 65 godina manje je kvalifikovana od mladih između 25 i 35 godina. Mladi u Portugalu procentualno češće posjeduju fakultetske diplome, nego mladi u Njemačkoj. Upravo ta nova generacija mijenja društvo i privlači investitore iz inostranstva. Pored toga, mi smo stvorili instrumente koji finansiraju tehnološki rast s ciljem podrške malim firmama. Time otvaramo nova radna mjesta koja su potrebna ovoj mladoj generaciji.
Znači, priznajete da su druge generacije gubitnici ovakve politike?
Promjena znači i da će se stvoriti radna mjesta i za starije i niže kvalifikovane radnike – za zanatlije i u proizvodnji. Imamo uravnotežen privredni rast, koji je praćen padom nezaposlenosti i smanjenjem nejedankosti. To je važno, jer želimo ne samo održivi rast, nego i inkluzivni rast, posebno sada, kada u mnogim dijlelovima svijeta ima sve više nejednakosti.
Mnogi vaši kritičari to vide drugačije i vjeruju da oni koji slabije zarađuju ne mogu opstati u naciji start-upova. Da li biste uprkos tome svoju politiku nazvali socijalnodemokratskom?
Da. Mi razvijamo politiku koja je inspirisana socjialdemokratijom. Politiku koja se brine o siromašnima i poboljšava obrazovni i zdravstveni sistem. Istovremeno, mi smo veoma aktivni kada su u pitanju inovacije i privreda.
Intervju sa portugalskim ministrom za privredu Manuelom Caldeira Cabralom vodila je Lea Fauth.
Portugal je jedna od evropskih zemalja koje su najviše bile pogođenje privrednom i finansijskom krizom. U 2011. godini zemlja je morala da preuze kredit od EU i MMF-a u iznosu od 78 milijardi eura. Već 2014. Portugal je bio u mogućnosti da napusti program pomoći.