Tajna glasa Vitni Hjuston

Neke pjesme su toliko nestvarno lijepe, da im uopšte nije potrebna muzička pratnja. Tu svakako spada i pjesma „I will always love you“ koju pjeva Vitni Hjuston, a koja je u stvari obrada hita kantri pjevačice Doli Parton iz 1974. godine.

U prvih nekoliko stihova Hjustonova nas vodi na muzičko putovanje u potpunosti bez instrumentalne pratnje. Ona vokalno istražuje visine i dubine, dok se istovremeno igra riječima. Bolni rastanak i zaklinjanje na vječnu ljubav se sa svakim tonom uvlače pod kožu.

Glasovna nesputana prirodna sila

U pjesmi postoji jedna spretno urađena dramatična stanka, prije nego što Hjuston pokaže svu raskoš svog glasa. To je ista glasovna nesputana prirodna sila, kojom je i u drugim prilikama ljudima oduzimala dah; sa pjesmom „One moment in time" na Olimpijskim igrama u Seulu 1988, ili „All the man that i need" iz 1990, kao i sa njenom verzijom američke nacionalne himne na Super Bowlu 1991.

Pop diva je posjedovala sposobnost, da na virtuozan način uljepša pojedine slogove promjenljivim tonskim sekvencama kroz nekoliko oktava. Stručnjaci za glas ovu skoro akrobatsku tehniku nazivaju „melizma". Ili možda poznatiju po italijanskom terminu „koloraturna" (ukras), objašnjava profesorka solo pjevanja Sandra Toner-Ul iz Frankfurta u razgovoru za DW. Toner-Ul je i sama 55 godina provela na pozornicama Evrope kao operska pjevačica i to joj je itekako dobro poznato.

Široko rasprostranjena tehnika: melizma

Melizmatsko ili takođe koloraturno pjevanje već stoljećima je rašireno u mnogim kulturama: u pjevanju gregorijanskih monaha, u pozivanju mujezina na molitvu ili u indijskoj raga muzici. U svijetu popularnoj božićnoj pjesmi „Čujte pjesmu anđela“ iz 18. stoljeća, prvi slog u riječi „glorija“ razvučen je na ukupno 16 nota.

Danas se melizmatičko pjevanje čuje u operama, u gospelu, soulu, R&B-ju, ali i u pop muzici – kod Vitni Hjuston.

I druge pop i soul zvijezde su posjedovale ovu tehniku: Rej Čarls, Stivi Vonder i Areta Frenklin. R&B pjevačica Denis Vilijams početkom 1980-ih je u svojoj pjesmi „Let‘s hear it for the boy“ iz filma „Futluz“ takođe imala melizmatične pasaže. 1990-ih su to pored Vitni Hjuston koristile Maraja Keri i Selin Dion. Ove tri izuzetne pjevačice formirale su tada takozvani „Vocal trinity“ – glasovno trojstvo. Takođe su bile i u konkurenciji, koja od njih tri je zapravo najveća pop diva njihovog vremena.

„Bila je prirodni talenat"

Vitni Hjuston je mnogo naučila od svoje majke, pjevačice gospela Sisi Hjuston. Ona je vodila hor u lokalnoj crkve. Njegovala je talenat svoje kćerke i usavršavala njenu tehniku pjevanja. Vitni je već sa 12 godina pjevala solo dionice.

Ali, šta je to što njen glas čini posebnim? „To je uglavnom bio njen stav“, kaže vokalni trener iz Los Anđelesa, Stiv Svitlend. „Ona je zaista vjerovala u umjetničku vrijednost melizma tehnike. Ona je otjelotvorila ovu tehniku, bila je dio nje“, kazao je za DW.

Nekadašnji operski pjevač Majkl Kuni, koji je 40 godina proveo na sceni, kaže da je Vitni Hjuston bila prirodni talenat. „I ona je to kod pjevanja konstantno razvijala. Ne znam da li je bila svjesna da se služi melizma tehnikom. Za nju je to jednostavno bilo potpuno prirodno.“

Mentor Vitni Hjuston Klajv Dejvis, osnivač „Arista Recrods", dao joj je ime „The Voice" – glas. Njeno pjevanje navodno je uticalo na Bjonse, Kristinu Agileru i Ališu Kejs.

„Trenirate kao za olimpijske igre"

Vitni Hjuston je prodala preko 200 miliona ploča širom svijeta i time je svrstana u najuspješnije pjevačice u muzičkoj istoriji. Mnogo je puta kopirana, ali „nikada to nije bilo isto“, kazao je Svitlend.

Sandra Toner-Ul kaže da se to mora godinama trenirati i da je to „kao kada se pripremate za olimpijske igre“.

Vitni Hjuston je pjevala s lakoćom, opušteno, ali to ne znači da to takođe funkcioniše i kod drugiih pjevačica. „Kod glasova koji nisu dobro uvježbani to zna da zvuči isprekidano“, kaže Svitlend, koji takođe kaže da je za to neophodno naporno vježbanje.

Na vrhu top listi

Kada je kanadski muzički producent i tekstopisac, Dejvid Foster radio na pjesmi „I will always love you“ kao saundtrek za film „Tjelohranitelj“ (1992), prvo je odbacio prijedlog glavnog glumca Kevina Kostnera. On je, naime, htio da Vitni pjeva bez muzičke pratnje. Ne možeš tako da pustiš pjesmu na radiju, rekao je. „Ali, kada je otvorila usta, odmah sam shvatio da je Kevin Kostner imao jednu od najboljih ideja muzičke istorije“, napisao je Foster u svojim memoarima 2008.

„I will alway love you" je dobila tri Gremi nagrade, kasnije je završila na Bilbord top listi kao najbolja pjesma svih vremena. A samo nekoliko sati nakon što se 2012. saznalo da je Vitni Hjuston preminula, pjesma se katapultirala na prvo mjesto američke Hit parade.

Na pitanje, zašto ova pjesma predstavlja umjetnost Vitni Hjuston, tenor Majkl Kuni je za DW rekao: „Tu čujete da je ona svoju dušu ugradila u tu pjesmu. Nikada još nije bilo takvog glasa kao što je njen – i sigurno ga više nikada neće ni biti“.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu