Svjetski lideri obećali mjere za prevazilaženje finansijske krize

Američki predsjednik Džordž Buš (George Bush) je rekao da se regulisanjem finansijskog tržišta mora odgovoriti zahtjevima 21. vijeka. „Odlučujuće su naše zajedničke procjene, a to je da imamo posla sa teškom kreditnom i finansijskom krizom koje negativno utiču na naše nacionalne ekonomije. Trenutni regulativni sistem potiče još iz 20. vijeka. Došlo je vrijeme za razvoj novih pravila. Prije svega je potrebno više transparentnosti čime bi investitori prepoznali prave vrijednosti onog što kupuju“, izjavio je američki predsjednik. Konkretnih mjera za sada nema. One bi rebale biti izrađene do naredne, proljetne konferencije. Po svemu sudeći se radi o 50 pojedinačnih mjera.

Ko je kriv za finansijsku krizu?

U Zajednčkom saopštenju se još navodi da se mora stvoriti osnova za reformu koja će tako djelovati da se trenutna kriza više ne ponovi. Zemlje učesnice samita su se u principu izjasnile za slobodno tržište, otvorenu trgovinu i efektivnu regulaciju finansijskog tržišta. U saopštenju se ukratko navode i razlozi izbijanja finansijske krize. Tako se navodi da političari i odgovarajuće instance za nadgledanje u pojedinim zemljama u razvoju, nisu u dovoljnoj mjeri procijenili rizike na finansijskom tržištu. Navedene instance nisu išle u korak sa inovacijama na finansijskom tržištu i nisu formirale odgovarajuće nacionalne kontrolne sisteme.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je na kraju konferencije rekla da svi učesnici na tržištu trebaju regulisati i nadgledati sve produkte i tržišta. Njemački ministar finansija Per Stajnbruk (Peer Steinbrück) je zadovoljan samitom i on kaže „da se ovako nešto još nikada nije desilo. „Rezultati samita su i u interesu Njemačke i ovo je pravi odgovor na dimneziju problema koji imamo“.

Šest "koraka" za bolje sutra

U zajedničkom saopštenju je navedno šest koraka koje bi odmah trebalo preduzeti. To su nastavak "energičnih napora i preduzimanje svi neophodnih akcija potrebnih za stabilizaciju finansijskog sistema", "prepoznavanje značaja podrške monetarnoj politici u zavisnosti od domaćhih uslova", kao i "korištenje fiskalnih mjera za stimulisanje domaće potražnje".

Takođe je dogovoreno da se pomogne "zemljama u razvoju da dobiju pristup finansijama u trentunim otežanim uslovima" i naglašena "značajna uloga Međunarodnog monetarnog fonda u reagovanju na krizu".