1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Svjetski dan različitosti kultura

Ulrike Mast-Kirschning21. maj 2005

Umjetnost ili komerc? Kulturna različitost može postojati samo uz nova pravila igre. U povodu 21. maja, UN-ovog " Dana kulturne različitosti", UNESCO najavljuje novu raspravu na nivou vlada zemalja članica, koja će početi u ponedjeljek(23.5.) u Parizu. Učesnici skupa će nastojati odgovoriti na pitanja poput: da li su televizija, kino, radio, biblioteke, muzeji i arhivi vise umjetnost ili pak samo trgovina? Kakve posljedice imaju za suživot ljudi njihovo porijeklo i kultura, ukoliko se radi o dobrima ili pak uslugama? Šta će se promijeniti ako WHO(Svjetska trgovinska organizacija ) preuzme , kako što želi, prvenstvo i na tom polju?Komentar Ulrike Mast-Kirschning.

https://p.dw.com/p/AQSU
Karneval kultura 2005
Karneval kultura 2005Foto: dpa

Uzroci ratova i nasilnih sukoba našeg vremena izuzetno su kompleksni, ali im je zajedničko jedno: strah od gubitka identiteta. Najmanje je u pitanju pojedinac, kojeg taj strah navodi da posegne za oružjem. Strah je itekako pogodno sredstvo za ratne vodje, da pokrenu narode.

Strah raste u cijelom svijetu. Vrijeme globalizacije i napretka tehnologije, kod mnogih stvara utisak da na našoj planeti postaje tijesno. Putem satetlita, radija, televizije i kompjutera, svijet ulazi u vlastite domove. Ono što je strano više nije udaljeno, s time se suočovamo u vlastitoj dnevnoj sobi.

Upravo slike i riječi, koje nevjerovatnom brzinom kruže planetom, i u kojim nisu sadržana samo mišljenja već i osjećanja, vrijednosti i stavovi, često dolaze iz SAD-a. Upravo tamo je sjedište mnogih bogatih proizvodjača snova i medijskih magnata, velikih koncerna koji vladaju tržištem audio-vizuelnih medija.

Kada bi bilo po volji američke vlade, Amerika bi imala još veći uticaj.To se može zaključiti iz tekućih pregovora na području audio-vizualnih medija. Ipak,da umjetnost i kultura, radio, televizija i film ne bi postali samo roba, potrebna im i ubuduće zaštita države, jer samo tako će ljudi u tim dobrima i dalje pronalaziti vrijednosti koje nisu zasnovane na čistoj komercijalnosti.

To bi naime bio preduvjet za zajednički život bez sukoba.Jer, kada čovjek u ovako kompleksnom svijetu prepozna sebe i svoju kulturu, onda je spreman tolerirati i ono što mu je strano. Ne mora se plašiti gubitka svog, ako su u njegovoj blizini drugi identieti. Tako je moguće živjeti različitost kultura. U vrijeme globalizacije, zadatak politike bi trebao biti podržavanje ovakvog načina života.

Da bi se podržavala različost kultura nije potrebno odustajanje od pravila igre, već razvitak novih pravila, onakvih kakve je prije dvije godine predložio UNESCO, u nacrtu sporazuma o razlicitosti kultura. Na trećoj rundi razgovora u Parizu, sigurno će se vidjeti koji će biti budući prioriteti SAD-a - odogovornost za svjetsku zajednicu ili moć jačega.