Svjetski dan Parkinsonove bolesti: nova saznanja

Od Parkinsonove bolesti u Nemačkoj boluje oko 400.000 ljudi. Ta bolest se može liječiti tabletama, ali oni vremenom postaju manje efikasni. Stručnjaci i oni koji boluju od Parkinsonove bolesti već dugo se nadaju razvoju novih lijekova.

Istraživanja i pronalaženje novih substanci i lijekovaprotiv Parkinsonove bolesti se intenzivno sprovode. Postoje obećavajući novi rezultati. Upravo je objavljena francuska studija o aktivnom sastojku za liječenje dijabetesa, koji takođe može pomoći kod Parkinsonove bolesti. Supstanca se zove liksisenatid.

U studiji je učestvovalo 156 ispitanika sa blagim do srednjim stadijumom Parkinsonove bolesti. Polovina je dobila lijek za dijabetes, ostali samo placebo. Svi su nastavili da uzimaju i svoje standardne lijekove. Nakon godinu dana, Parkinsonova bolest se pogoršala kod ispitanika u placebo grupi. Međutim, ispitanicima koji su uzimali liksisenatid, zdravstveno stanje se nije pogoršalo – što se takođe smatra napretkom.

Šta je Parkinsonova bolest?

Parkinsonova bolest nastaje zbog nedostatka dopamina u mozgu – sve više nervnih ćelija koje proizvode taj važan neurotransmiter umire. To dovodi do mišićnog podrhtavanja i smanjuje pokretljivost. Još uvijek nije u potpunosti jasno šta uzrokuje Parkinsonovu bolest. Smatra se da do Parkinsonove bolesti dovodi kombinacija genetskih i ekoloških faktora i načina života. Određeni pesticidi i hemikalije se smatraju mogućim okidačima.

Način djelovanja još uvijek nejasan

Još uvijek nije jasno kako se može objasniti pozitivan efekat liksisenatida kod Parkinsonove bolesti. To može biti zato što se aktivni sastojak bori protiv upale. To bi moglo da uspori gubitak nervnih ćelija.

Neizvjesno je da li će osobama sa Parkinsonovom bolešću biti propisan ovaj ili neki drugi lijek za dijabetes. Naime, razlika u odnosu na neliječenu grupu bila je prilično mala, a bilo je neželjenih efekata, posebno mučnine. Testirana supstanca postoji već duže vrijeme, a u međuvremenu postoje lijekovi koji se bolje podnose.

Za Dejvida Standerta, neurologa sa Univerziteta Alabama u Birmingemu, najvažnije je da li efekat traje duže od godinu dana i da li se povećava ili ostaje mali tokom godina liječenja. „Postoji duga istorija različitih pokušaja liječenja Parkinsonove bolesti koji na kraju nisu uspjeli", rekao je Standert za časopis „Nature“.

Da li je injekcija za mršavljenje pogodna za liječenje Parkinsonove bolesti?

Ono što je važno jeste da ispitana supstanca, liksisenatid, pripada istoj klasi lijekova kao i injekcija za mršavljenje „Vegovi" (Wegovy) i slični lijekovi za dijabetes. Svi ti lijekovi su takozvani GLP-1 receptorski agonisti. Moguće je da „Vegovi" i srodni lijekovi djeluju bolje i u manjim dozama protiv Parkinsonove bolesti.

Sada je važno sprovesti dugoročne studije. Ako bi se Parkinsonova bolest mogla zaustaviti tokom nekoliko godina ovom klasom lijekova za dijabetes, to bi bio ogroman napredak. Prvi rezultati dvogodišnje studije očekuju se u narednih nekoliko mjeseci.

Šta su GLP-1 receptorski agonisti?

GLP-1 (Glucagon-like peptide 1) je hormon koji prirodno postoji u tijelu. On stimuliše proizvodnju inzulina i snižava nivo šećera u krvi nakon obroka. GLP-1 receptorski agonisti su sintetička jedinjenja, koja djeluju kao prirodni GLP-1 hormon.

Nova neuroproteza omogućava normalno hodanje

Takođe postoje nova istraživanja o drugim oblicima liječenja. Krajem prošle godine došlo je do senzacionalnih rezultata: zahvaljujući novom tipu neuroproteze, francuski pacijent sa Parkinsonovom bolešću sada može ponovo normalno da hoda, prvi put poslije nekoliko godina. Ranije je padao nekoliko puta dnevno i mogao je samo otežano da hoda.

Jedna hirurškinja u Lozani je pacijentu implantirala nekoliko malih generatora pulsa direktno u kičmenu moždinu. Tačno na mjestima odakle dolaze nervni signali za pokrete nogu. Problem su informacije, koje se šalju iz mozga prema nogama. Upravo je tu istraživački tim intervenisao i ispravio te informacije, koristeći električne signale. Međutim, operacija na kičmi je rizična, a bolest napreduje i sa neuroprotezom.

Ove godine će u Lozani biti liječeno još šest osoba sa Parkinsonovom bolešću. Tada će se znati više o tome koliko je ovaj pristup obećavajući za druge pacijente. Međutim, proći će godine prije nego što će mnogi drugi imati koristi od toga.

Bolji kvalitet života kroz vežbanje i ishranu

Postoje i nova saznanja koja već mogu olakšati svakodnevni život sa Parkinsonovom bolešću. Nove smjernice za liječenje naglašavaju, između ostalog, da pored drhtanja i poremećaja kretanja, postoje i drugi uobičajeni problemi sa Parkinsonovom bolešću koji se često zanemaruju. To uključuje nizak krvni pritisak, zatvor, probleme s bešikom, kao i poremećaje govora ili gutanja. Ti problemi se uspješno mogu rješavati lijekovima i vježbama.

Veoma je važno da se na Parkinsonovu bolest može pozitivno uticati vježbanjem i ishranom. Nekoliko studija je pokazalo da sportovi izdržljivosti sprječavaju pad fizičkih i mentalnih sposobnosti kod ljudi sa Parkinsonovom bolešću. Takođe, mediteranska ishrana bogata povrćem, voćem i integralnim žitaricama, smatra se korisnom.

Oni, koji boluju od Parkinsonove bolesti, takođe mogu imati koristi od specijalizovane fizikalne terapije i kognitivnih vježbi. Ali takve prilagođene programe trenutno koriste samo rijetki oboljeli. Stručnjaci to kritikuju i hitno traže bolje ponude za većinu pacijenata sa Parkinsonovom bolešću.

ut/mj/br (ard)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu