1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Svjetska zdravstvena organizacija u kriznom modusu

Uta Steinwehr
18. maj 2020

Svjetska zdravstvena organizacija održava godišnju skupštinu – zbog korona krize samo virtualno i drastično manjeg obima. Pri tome se SZO mora boriti sa nizom problema. Ipak kriza je i šansa.

https://p.dw.com/p/3cPDW
Äthiopien Addis Abeba | Hilfsgüter der WHO
Foto: Getty Images/AFP/S. Habtab

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je trajanje svoje godišnje skupštine skratila na dva dana. Proteklih godina je zasijedala šest do deset dana. Osim nekoliko birokratskih odluka na dnevnom redu je samo jedna tema: COVID-19. Za sada je teško procijeniti da li će fokusiranje na širenje pandemije gurnuti u drugi plan druge globalne zdravstvene probleme. To je u toliko više za strahovati nakon što su SAD prošlog mjeseca najavile da više neće plaćati doprinose za SZO. U dvogodišnjem budžetu organizacije 2018/19 SAD su svojim uplatama u milijardama i donacijama činile više od 15 procenata budžeta organizacije.

Sustav ranog upozoravanja u opasnosti

Suerie Moon, direktorica Globalnog zdravstvenog centra na ženevskom Graduate Institute, na jednom primjeru jasno pokazuje koje posljedice bi to moglo imati: Glavna tema u SAD-u je borba protiv dječije paralize (polio). SAD ovo područje podržavaju dobrovoljnim prilozima. Moon očekuje da će se, ukoliko oni izostanu, to negativno odraziti na primjerice projekte u kojima ljudi idu od vrata do vrata kako bi vakcinisali djecu protiv polija. "Ovaj sistem nadgledanja polija se koristi i za to da se otkriju izbijanja drugih bolesti", kaže Moon. Među njima i slučajevi COVID-a 19. Zbog toga Moon smatra da je "ekstremno kratkovidno" u sred jedne apsolutno vanredne situacije prestati uplaćivati doprinose.

Međutim do sada, kako ona kaže, nije jasno šta se sa najavom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa konkretno misli: Znači li to da SAD ne žele više plaćati fiksnu članarinu koja se obračunava na osnovu ekonomskog učinka i broja stanovnika? Znači li to da žele ukinuti dobrovoljne priloge koji su činili barem 75 posto američkih uplata? I od kada  to treba stupiti na snagu? 

Bruce Aylward epidemiolog koji je predvodio tim SZO-a tokom boravka u Kini
Bruce Aylward epidemiolog koji je predvodio tim SZO-a tokom boravka u KiniFoto: picture-alliance/Photoshot/X. Guangli

Proteklog vikenda su se SAD već lagano povukle. Televizija "Fox News" je izvijestila o nacrtu pisma prema kojem američka vlada izražava spremnost plaćati onoliko koliko Kina plaća kao fiksnu članarinu. To tokom 2020. godine iznosi 57,4 miliona američkih dolara (2019. je iznosilo: 37,9 miliona dolara).

Kasnije se oglasio predsjednik Trump preko Twittera: Jedan od brojnih koncepata predviđa plaćanje 10 procenata dosadašnjih uplata, napisao je on. Mjereno prema američkom doprinosu za 2018. i 2019. godinu to bi bilo otprilike 44,7 miliona američkih dolara godišnje.

Činjenica je sljedeća: Do 30. aprila 2020. godine ni Kina ni SAD nisu isplatile svoju članarinu za 2020. godinu iako je to trebalo biti učinjeno 01. januara. To je međutim sasvim uobičajeno i zbog toga je jedan od velikih razloga za ljutnju i probleme u organizaciji. I Njemačka je primjerice do sada isplatila samo polovinu svoje članarine. No za razliku od Kine i SAD uz stare isplate koje su zaostajale.

Ipak zašto SAD ponovo mijenjaju smjer? Suerie Moon pretpostavlja da su SAD na međunarodnom parketu izgubile utjecaj zbog svojih oštrih kritika na račun SZO i da ih uzimaju "manje ozbiljno". "Zašto bi druge zemlje slušale SAD ako one signaliziraju da nemaju interesa za multilateralnu suradnju?", pita se ona.

Kamen spoticanja

SAD – koje personificira Donald Trump – tvrde da je SZO previše prijateljska prema Kini i previše kritična prema SAD. Kina ima previše utjecaja na organizaciju i prekasno je reagirala na pandemiju, tvrdi Trump. Pri tome je sam američki predsjednik umanjivao razmjere pandemije i opasnost od virusa korona.

Moon smatra da su kritike vezane za ponašanje SZO prema Kini u vrijeme pandemije neopravdane: Ova ekspertkinja za globalno zdravlje naglašava da je SZO morao djelovati veoma oprezno jer je tema za Kinu politički vrlo osjetljiva: "Najvažnija zadaća bila je osigurati spremnost Kine za suradnju kako bi vlada podijelila što je više informacija", kaže ona. Tako, prema njenim riječima, nije bila slučajnost da Kina jednom ekspertskom timu iz SAD-a nije dozvolila ulazak, ali je polovinom februara dozvolila ulazak timu Svjetske zdravstvene organizacije koji je bio prvi koji je ušao u zemlju. 

Vakcinacija djece protiv polija
Vakcinacija djece protiv polija - Uskoro bez vakcine zbog financijskih sredstava? Foto: picture-alliance/dpa/H. Al-Ansi

Ipak ima i kritičkih glasova. Thomas des Garets Geddes, uposlenik istraživačkog centra MERICS, ne opravdava diplomatske aspekte zašto je generalni direktor SZO reakciju Kine na pandemiju ocijenio veoma pozitivnom: "Takva prekomjerna i djelomice pogrešna pohvala bila je nepotrebna i pogrešna", kaže Geddes u razgovoru za DW. 

Ovisnost o volji donatora

Suerie Moon smatra da ovdje izlazi na vidjelo osnovni problem SZO: "Organizacija ne može rizikovati da naljuti svoje donatore. Ona nije u situaciji izraziti otvorenu kritiku kako bi to ponekad bilo neophodno."

Pandemija je alarm za buđenje za svijet. "Ona pokazuje koliko veliku opasnost virus predstavlja, koliko veliku za sigurnost, koliku za ekonomiju. Ona je prodrmala i pokazala koliko je važno imati organizaciju koja je pouzdana i stabilna, koja je podržana i ima dovoljno političkog prostora da izrazi kritiku kada je to neophodno", kaže Moon.

Do prije nekoliko mjeseci bi, kako kaže Moon, još rekla da se odnos SZO prema zemljama u razvoju razlikuje nego prema bogatim jer su trebale više podrške i SZO je vršio ekspertizu. Ali i uvažavanje je, kako kaže Moon, također bilo drugačije: "Ja često čujem da se smjernice SZO u zemljama u razvoju nazivaju 'Biblijom'", kaže ona.

U aktualnoj situaciji se pokazuje da SZO za bogate zemlje nije samo važna samo zbog obavezujućih zdravstvenih propisa. "Svaka zemlja je upućena na informacije SZO. To uključuje bogate zemlje uključujući SAD", kaže ona. Ona se nada da će se uskoro ozbiljnije razgovarati o reformama u području financiranja ili međunarodnog prava kako bi SZO mogao bolje pomoći svijetu da izađe na kraj sa ovakvim opasnostima kao što je pandemija virusa korona.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android