Svijet uoči 11. septembra 2010.

Niko namjerno ne želi uvrijediti muslimane širom svijeta. No nemuslimanski dio svijeta na zapadnoj hemisferi isto tako ne može biti primoran da vodi računa o svemu na šta su osjetljiva islamska društva, tvrdi u svom komentaru Alexandar Andreev.

Puka slučajnost, a ne antimuslimanska zavjera su vijesti, koje se upravo posljednjih dana svetog mjeseca Ramazana isprepliću: debata o Sarrazinu, planirano spaljivanje Kur'ana te govor njemačke kancelarke o čovjeku, koji je napravio karikature poslanika Muhammeda.

No Njemačka, Evropa i cjelokupni "zapadni", ili često pogrešno nazvani "krišćanski", svijet ima svoj dnevni red. U njemu je sloboda medija jako važna stavka, koju je kancelarka Merkel jednostavno podržala time što je medijsku nagradu uručila Kurtu Westergaardu.

Ali, upravo mediji doprinose bespotrebnoj histeriji zbog (nepostojećeg) dijaloga između islama i ne-islama. Jer u biti koegzistencija inače funkcioniše gotovo besprijekorno. "Sukob civilizacija", za kojeg je bilo predviđeno da dolazi nakon Hladnog rata, nije se dogodio, muslimanske zajednice u SAD-u i širom Evrope postale su neizostavan faktor (kako po postotku, tako i po historijskim korijenima) na koji se uvijek u potpunosti računa. A broj žrtava u napadima koje su izveli islamisti čini samo djelić broja stradalih u saobraćajnim nesrećama.

Da, interes za religijskom problematikom u Evropi raste. Da, mnogi Evropljani osjećaju (između ostalog i zbog finansijske krize) izvjesnu nesigurnost, pa traže utočište u svojoj (najčešće kršćanskoj) vjeri, ponekad ispoljavajući pri tome i agresivne antiislamske geste. No i to su tačke ovdašnje svakodnevnice. Ali dobro je što je tako, jer "zapadno" ili "krišćansko" društvo je jedan slobodan i šareni konglomerat, koji između ostalog upravo zbog svoje raznovrsnosti i liberalnosti već 65 godina opstaje u miru.

Raste polarizacija

Neposredno pred devetu godišnjicu terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, nekoliko aktuelnih vijesti dodatno zaoštrava odnose između krišćana i muslimana. U Njemačkoj je član upravnog odbora Njemačke centralne banke Thilo Sarrazin objavio knjigu sa zaista provokantnim tezama o muslimanskim migrantima, u SAD-u jedan pastor je najavio kako će 11. septembra javno spaliti Kur'an. Polarizacija raste, a političari snose dio krivice - smatra u svome komentaru Baha Güngör .

Tek što se malo smirila bura oko anti-turskih i anti-islamskih teza Thila Sarrazina, širenje negativnog raspoloženja protiv muslimana se nastavlja na drugi način: Neposredno pred Ramazanski Bajram, koji označava kraj svetog mjeseca posta u islamu, ludi pastor iz Sjedinjenih Američkih Država poziva na spaljivanje Kur'ana u znak sjećanja na 11.septembar, jer je islam po njegovim iskazima "djelo đavola". Međunarodne vlade su nemoćne. Samo će vatrogasna služba moći spriječiti ovaj čin i to kako prilikom spaljivanja knjiga ne bi štetne tvari dospjele u atmosferu.

A u njemačkom gradu Potsdamu, danski karikaturist Kurt Westergaard dobiva prestižnu medijsku nagradu za svoju "hrabrost", jer je božijeg poslanika Muhammeda svojim karikaturama indirektno okrivio za terorizam. Kancelarka Merkel pri tome drži govor u kojem brani Westergaarda, uz pozivanje na slobodu medija, za koju opet indirektno tvrdi da kod muslimana ne postoji.

Raspoloženje pred 11. septembar, godišnjicu katastrofalnih terorističkih napada u SAD-u, svakako je napeto širom svijeta. Male iskrice već mogu biti dovoljne da neobrazovane u mnogim islamskim zemljama okrenu protiv Zapada, a pogotovo protiv svih američkih institucija i vojnika.

Muslimani, kao pripadnici monoteističke religije, u sukobima su suočeni sa sve siromašnijom argumentacijom. Polarizacija opasno raste. Najviše koristi od širenja jaza između Zapada i Istoka na kraju ima međunarodni terorizam, koji ljude ubija bez obzira na njihovu religiju.

Protiv terorizma pod okriljem islama treba se boriti u cijelom svijetu. Za to je neophodno da pripadnici svih svjetskih religija sarađuju, no potrebno je prije svega povjerenje među kršćanima i muslimanima kako bi to bilo moguće. A to povjerenje biva sve više opterećno. Krivicu na kraju snose i zapadne vlade, koje u borbi za unutrašnjopolitičkim poenima sve češće dolijevaju ulje u vatru.

Priredila: Azra Avdagić

Odg. urednik: Mehmed Smajić